play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
playlist_play chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Radio Naša Riječ Chicago

Vijesti

Britanski historičar predviđa veliki rat u Evropi

today31. Oktobra 2011. 4

share close
Foto: Daily MailFoto: Daily Mail

Nemačke trupe napadaju Grčku, ruski tenkovi ruše Latviju, Francuzi ponižavaju Britance na frontu i spremaju se za invaziju.

Zvuči kao naučna fantastika, ali ovo je vizija britanskog istoričara Dominicka SAndbrooka poslije izjave njemačke kancelarke Angele Merkel da bi propast eura mogla da isprovocira novi rat u Evropi, piše britanski Daily Mail, a prenosi srbijanski Kurir.

Sarkozy Napoleon

Priča počinje 29. oktobra 2018. godine u Britaniji, kojoj svakog sata prijeti francuska invazija. U zemlji vlada rasulo. Moral je na najnižem nivou, jer niko ne vjeruje da će uspjeti da pariraju vojno nadmoćnijim Francuzima, koji su već ponizili Ostrvljane u Belgiji. U ostalim dijelovima Evrope pobuna naroda.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy mijenja ustav kako bi po treći put postao predsjednik i kreće na Britaniju. Invaziji prethode sukobi mirovnih snaga Britanije i Francuske u Belgiji. Sarkozyja podržavaju Španija i Italija, koje finansijski pomažu Njemačka i Rusija. Britanci ostaju usamljeni, pošto ih i napuštaju i Amerikanci.
Sarkozy umišlja da je novi Napoleon Bonaparta.

Pet dana prije Božića 2016. Sarkozy je na političkom mitingu u Višiju rekao da svi moraju da prigrle euro ili će platiti cijenu:

„Britancima je uvijek bilo mjesto u Evropi, vrijeme je da ih na to sada podsjetimo, ako treba i silom!“

To je u Britaniji izazvalo talas ogorčenja. Pritisak Francuza se pojačava kada francuski farmeri u lukama na Lamanšu ritualno spale robu uvezenu iz Britanije.

Čašu je prelila situacija u Belgiji. Dolazi do sukoba Valonaca (francusko govorno područje) i Flamanaca (holandsko govorno područje). Britanija, željeći da podrži nezavisnost i spriječi podjele, šalje mirovne trupe. Svoju vojsku šalje i Sarkozy.

Bit će to uvod u krvave sukobe u kojima će Francuzi zbrisati Britance, što će rezultirati invazijom na Ostrvo.

U martu 2016. godine Vladimir Putin okupira Litvaniju, Bjelorusiju i Moldaviju. Sve počinje u Latviji, u kojoj tokom 2014. godine stopa nezaposlenosti raste na čak 35 odsto! Ekonomska frustracija prerasta u sukob na nacionalnoj osnovi, jer je svaki treći građanin etnički Rus. U augustu 2015. na ulicama Rige bjesni rat i ruska armija upada u zemlju. Putin smiruje reakcije u svijetu riječima: „Došli smo da uspostavimo mir“. Pred domaćom javnošću, međutim, govori drugačije:

„Kriza u EU je naša šansa. Dani poniženja su prošli, ponovo ćemo uspostaviti naše carstvo!“
Šest mjeseci kasnije ruski „mirovnjaci“ upadaju u Estoniju, potom okupiraju Litvaniju, Bjelorusiju i Moldaviju.

U ljeto 2012. masovne antikapitalističke demonstracije u velikim italijanskim gradovima prerastaju u pravu pobunu naroda. Berlusconi šalje vojsku da uspostavi red. Protestanti dižu u vazduh banke u Rimu, Milanu, Torinu. Italijanski premijer traži pomoć Evrope, ali odaziva se samo Sarkozy, koji u Italiju šalje 15.000 francuskih vojnika!

U februaru 2012. godine bilo je očigledno da je posljednji paket za spas Grčke propao! Demonstracije protiv mjera štednje pretočile su se u ulični rat. Recesija zahvata sve veći broj zemalja EU. Sukobi kulminiraju i Grčka objavljuje da se povlači iz eurozone. Evropske berze preko noći doživljavaju najveći finansijski krah u historiji!

Nijemci to koriste da započnu „okupaciju“ Grčke. Za početak, sa Francuzima šalju oko 15.000 „mirovnjaka“. Demonstranti na njih bacaju Molotovljeve koktele, što dovodi do povećanja broja stranih vojnika. U martu 2013. na posljednjem samitu za spas eura u Briselu veći broj manjih članica odbija da podrži zahtjev Njemačke za veću štednju i jaču ekonomsku integraciju. Rasulo vlada u cijeloj EU. U Španiji u proljeće 2014, u do tada najkrvavijim sukobima bijesnih i ogorčenih građana i snaga bezbjednosti, ubijeno je 63 ljudi.

Nezavisna Škotska

U julu 2012. godine troje ljudi je ubijeno u bombaškom napadu na jednu banku u Frankfurtu. Mjesec dan kasnije 15 osoba stradalo je u eksploziji u Dublinu. U septembru u eksploziji bombe podmetnute u finansijskom srcu Londona – Cityju – ubijeno je 36 ljudi. Vijesti o neredima i demonstracijama širom kontinenta preplavljuju naslovne strane novina.

Izborni rezultati u Škotskoj pokazuju da je 70 odsto građana za nezavisnost! U sjevernoj Irskoj IRA skoro svakodnevno podmeće bombe.

Written by: hazmirmanija

Rate it
0%