Foto: IlustracijaKako piše Deutsche Welle (http://www.dw-world.de/dw/article/0,,15513539,00.html) muslimani su u naredna četiri dana u mislima sa božijim poslanikom Ibrahimom koji je bio spreman da u ime Boga (Allaha) žrtvuje i svog vlastitog sina. Od toga dana, pa sve do danas, muslimani koji imaju finansijske mogućnosti, izvršavaju zapovijed – prinošenje žrtve, uglavnom klanjem životinja. To je najčešće ovca, zatim koza, krava ili kamila.
Za muslimane u Njemačkoj, kao i one u cijelom svijetu, Kurban-bajram je njihov najveći praznik. Najznačajniji ritual je klanje kurbana. Međutim, za oko četiri miliona muslimana u Njemačkoj tu počinju problemi. Naime, klanje životinja bez predhodnog ošamućivanja, u Njemačkoj je zabranjeno. Upravo ovdje su mišljenja podijeljena. Udruženja za zaštitu životinja navode da je klanje bez predhodnog ošamućivanja nasilje nad životinjama i bolan i neljudski način oduzimanja života. Za neke muslimane ošamućivanje je „haram“ (grijeh), a za druge sasvim prihvatljivo i ne kosi se sa vjerskim propisima.
Klanje uz pomoć elektro-šoka i pneumatskog pištolja
Prof. Mustafa ef. Hadžić je član Centralnog vijeća muslimana u Njemačkoj i Vijeća za fetve u Njemačkoj, ogranka Evropskog vijeća za fetve. “Pripadam umjerenom krilu shvatanja islamskih propisa i smatram da je važno da životinja prije klanja pokazuje znakove života. Ošamućivanje je neće usmrtiti, nego će je samo privremeno onesposobiti u davanju otpora prilikom klanja”, kaže Hadžić.
Njemačka policija, sanitarna inspekcija i veterinarska služba u posljednjih nekoliko godina usko sarađuju u sprječavanju klanja životinja u vjerske svrhe bez ispunjavanja propisanih uslova. Onaj ko vrši klanje bez dozvole, može očekivati novčanu kaznu u iznosu i do 25.000 eura. Toga je svjestan i Fevzi Kiracti koji je iz Turske u Njemačku došao prije 16. godina.
“I ove godine koljem kurban na jednoj farmi čiji je vlasnik Nijemac. Sa prijateljima i rodbinom sam kupio kravu koju žrtvujemo u ime Allaha. Postoji mogućnost da izvršim uplatu u nekoj od humanitarnih organizacija ili u svom džematu i da to oni urade bez mog prisustva. Međutim, Bajram je porodični praznik i želim da i moji članovi porodice osjete blagodati ovog praznika”, kaže Kiracti.
Zbog strogih zakonskih pravila, mnogi se odlučuju za opciju uplate kurbana kod neke od institucija ili humanitarnih organizacija koja će to obaviti po vjerskim propisima. Međutim, i tu se pojavljuje mač sa dvije oštrice: da li je nagrada kod Boga ista, bez obzira koliko smo izdvojili novca za kurban?
“Sevap je isti, sve ostalo su nijanse”
“Vrijednost kurbana se mjeri po iznosu novca koji je izdvojen iz našeg privatnog budžeta. Nije bitno gdje se obavlja klanje. Potrebno je da je to urađeno sa čistom namjerom, da je novac pošteno zarađen i da se meso pravilno distribuira u sredinama u kojima se ono dijeli”, kaže Mustafa ef. Hadžić, bivši profesor Medrese u Visokom i slikovito objašnjava: “Činjenica je da je veća nagrada kod Boga onog ko je izdvojio više novca. Međutim, nagrada je shodna realnim mogućnostima osobe. Možda će osoba koja je za kurban izdvojila polovinu svog kućnog budžeta imati veću nagradu od onog ko ima desetina hiljada eura, a za kurban je izdvojio nekoliko eura više od prve osobe koju sam naveo”.
Finansijski faktor je po svemu sudeći i razlog zašto dvije trećine kurbana, čije klanje organizuje Merhamet u Njemačkoj, stiže iz Australije, a ne iz BiH. Naime, cijena kurbana koji se kolje i doprema iz Australije je 119, a iz BiH 179 eura. Posredstvom Merhameta će ove godine u BiH u javnim kuhinjama, siromašnim i domovima za nezbrinutu djecu i domovima staraca, biti poslano više od 800 kurbana.
Cilj kurbana, što u prevodu sa arapskog jezika znači “žrtva pomoću koje se približavate Bogu i ljudima” jeste da draži i slasti Bajrama, kao vjerskog praznika, osjete i siromašni. Da li je klanje obavljeno lično, uz pomoć stručnog lica ili je uplaćen kako bi neko drugi to obavio u vaše ime, skoro da i nije bitno jer “sevap (dobro djelo) je isti, sve ostalo su nijanse”.