U nastavku suđenja zločincu Radovanu Karadžiću, Haško tužilaštvo prikazalo je snimak na kojem Ratko Mladić, bivši načelnik Glavnog štaba Vojske Republike Srpske (VRS), neposredno po zauzimanju Srebrenice u julu 1995. godine, poručuje bošnjačkim civilima da mogu “opstati ili nestati”.
Snimak sa sastanka Mladića i pripadnika Holandskog bataljona UNPROFOR-a, te predstavnika srebreničkih Bošnjaka održanog 12. jula 1995. u hotelu Fontana u Bratuncu, tužioci su prikazali tokom svjedočenja holandskog oficira Pietera Boeringa.
– Možete opstati ili nestati, rekao je Mladić na snimku bošnjačkim predstavnicima, te precizirao da je uslov “za opstanak” da svi naoružani Bošnjaci “polože oružje”. Zatim je kazao: “Onda možete da birate – ko hoće da ostane, a ko da ide. Ako želite da idete, izrazite želju.”
Mladić čeka početak suđenja za zločine u BiH pred Haškim tribunalom.
Boering, koji je bio major 1995. godine, posvjedočio je da je Mladić najavio i da će odvojiti sve bošnjačke muškarce od 15 do 70 godina i među njima tražiti “ratne zločince”.
Svjedok je naznačio da mu je Mladić dan ranije “prijetio” na prvom sastanku, neposredno pošto je Srebrenica pala. Kako je rekao, Mladićeva pratnja “nagurala je u kut” holandske oficire, a on je morao da uzvrati kako bi dobili više prostora.
Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS) i vrhovni komandant VRS-a, optužen je za genocid nad bošnjačkim muškarcima iz Srebrenice, kao i za progon žena i djece van enklave. VRS je, prema navodima optužnice, sistematski strijeljala više od 7.000 Bošnjaka nakon što je 11. jula 1995. zauzela Srebrenicu.
Boering je tokom svjedočenja izjavio da su se, nakon pada Srebrenice, hiljade Bošnjaka tiskale oko baze UN-a u Potočarima, pokušavajući da dobiju zaštitu pred snagama VRS-a. On je opisao kako su srpski vojnici muškarce odvajali od porodica i potom zatvarali u “bijelu kuću”, oduzimajući im pritom lične predmete i dokumente.
Bošnjaci iz “bijele kuće”, prema iskazu svjedoka, zatim su autobusima bili odvoženi u pravcu Bratunca.
Boering je kazao da je pratio jedan od konvoja do sela Tišća i vidio kako stražari odvode zarobljenike u šumu. Pokušao je da ih prati, ali su ga srpski vojnici vratili i uputili da bošnjačke žene i djecu otprati do teritorije pod kontrolom Armije BiH (ABiH), što je i učinio.
Karadžić, koji se brani sam, tvrdio je da je samo bošnjačko stanovništvo tražilo da bude evakuisano iz Srebrenice, kao i da su evakuaciju zagovarali visoki zvaničnici misije UN-a. Svjedok je odgovorio da njemu “nije bilo jasno” šta je na sastancima s Mladićem bilo “dogovoreno”, niti ko je predložio evakuaciju.
Najveći dio ispitivanja, Karadžić je, pozivajući se na dokumente ABiH, posvetio tvrdnjama da je 28. divizija ABiH u Srebrenici brojala “do 12.000” dobro naoružanih boraca koji su iz enklave napadali i pljačkali okolna srpska sela i činili zločine nad civilima.
Svjedok je odgovorio da “plavi šljemovi” to nisu mogli da provjere zato što nisu imali dovoljno resursa, te dodao da je demilitarizacija Srebrenice obavljena “djelimično”.
Suđenje Karadžiću će biti nastavljeno u srijedu, 30. novembra, javio je BIRN-Justice Report.