U hrvatskoj javnosti ne spominju se pretjerano problemi koji bi mogli nastati između BiH i Hrvatske nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula, izjavio je u razgovoru za Fenu analitičar zagrebačkog Centra za mirovne studije Gordan Bosanac.
Izlazak iz CEFTA-e
– Javnost je pogrešno okrenuta isključivo prema EU i 1. srpnju kada se očekuje ulazak u EU, ali također bez prevelikih očekivanja od samog ulaska jer slike s brojnih uličnih demonstracija iz Cipra, Grčke, Španjolske, Slovenije kruže medijima u Hrvatskoj – kaže Bosanac.
Navodi da su se tek nedavno pojavile vijesti i o efektu izlaska Hrvatske iz CEFTA-e čime će doći do carinjenja robe između BiH i Hrvatske. Dio privatnog sektora najavio je čak i preseljenje proizvodnje u BiH budući da je ekonomski isplativije prebaciti proizvodnju nego plaćati nove carinske stope.
– U javnosti se pojavio i niz bilateralnih problema između R Hrvatske i BiH (imovina, granica, biračka prava i sl). ali ovome se nije pridavala prevelika pažnja jer se potiho vjeruje da ulaskom u EU Hvatska dobiva bolju pregovaračku poziciju koja će nam kasnije olakšati te pregovore. Naravno to je potpuno pogrešan pristup rješavanju problema – smatra Bosanac.
Naglašava da je sada očito da će RH najvjerojatnije ući u EU s otvorenim bilateralnim pitanjima prema BiH. Hrvatski sabor, zbog konstantnog blokiranja procesa pregovora od Slovenije temeljenih na bilateralnim pitanjima, 2011. godine je donio Deklaraciju o promicanju europskih vrijednosti kojom se Hrvatska obavezuje da bilateralna pitanja sa susjednim zemljama neće koristiti u ometanju pretpristupnih procesa.
– Ta deklaracija je koliko-toliko garancija da R Hrvatska neće raditi BiH probleme u procesu pristupanja. Problem je što je isti Sabor, također, puno ranije donio i kontroverznu Deklaraciju u domovinskom ratu koja je s puno opravdanog negodovanja dočekana u bosanskohercegovačkoj javnosti. Mislim da će se razvoj odnosa između dvije zemlje kretati između ove dvije deklaracije. Nedavna rasprava u hrvatskoj javnosti o ratifikaciji međugraničnog sporazuma BiH i RH savršeno je pokazala kako se bilateralna pitanja jako lako politiziraju s obje strane. To govori da, nažalost, dvije zemlje nisu dorasle rješavanju bilateralnih pitanja i da će ih teško riješiti bez europske perspektive. Zato mi se čini da bilateralna pitanja nikada neće biti samo bilateralna, već da će im se morati dati i EU dimenzija – kaže Bosanac.
U tom raspodjelu snaga RH će imati “jaču” pregovaračku poziciju jer će i sama biti članica EU.
– Mi, kao civilno društvo s obiju strana granice morat ćemo paziti da rješavanje bilateralnih pitanja ne ide na štetu niti jedne strane – upozorio je.
Podjela unutar građana BiH
Specifičnost do koje će doći po ulasku Hrvatske u EU jest i to da će dio građana BiH imati putnu ispravu s kojom će se slobodno moći kretati po teritoriju Europske unije i imati lakši pristup npr. obrazovnim institucijama unutar EU, dok će ostalim građanima to kretanje i pristup biti otežan.
Time se, smatra Bosanac, dodatno stvara podjela unutar građana BiH i u ovom slučaju treba biti na oprezu da se posjedovanje “europskog pasoša-putovnice” ne pretvori u elitizaciju dijela građana BiH.
I za Evropsku uniju ostaje otvoreno pitanje kako je moguće da zemlja koja je još daleko od ulaska u EU ima značajan broj građana koji postaju indirektno i građani EU.
– Time se BiH stavlja u svojevrstvan hibridan položaj zemlje koje još nije spremna za EU, ali dio građana jest spreman za EU?! Ovaj paradoks je dobra prilika da se omogući svim građanima status „spremnosti” ali da crveno svjetlo vrijedi za institucije države ili političke stranke. Možda bi taj pristup mogao ubrzati i institucionalne reforme unutar BiH, jasno razdvajajući interese stanovnika BiH od interesa države ili političkih partija. Sarkastično mogli bismo reći da svi građani BiH koji nisu u političkim strankama bi trebali dobiti EU pasoše, dok oni u strankama koje blokiraju reforme moraju proći proces pridruživanja i implementirati brojne reforme – kazao je on.
S druge strane, ukazuje Bosanac, efekt ulaska RH u EU o pitanju građana BiH koji posjeduju i hrvatski pasoš pozitivno se odrazio na Hrvatsku na način da se napokon sustavno krenulo raščišćavanju popisa birača u Hrvatskoj kao i raščišćavanju mjesta boravka građana koji često budu prijavljeni na dvije adrese i time koriste beneficije obiju država.
– Uvođenje reda u ove baze podataka doprinjeti će jasnijoj slici i poziciji građana BiH hrvatske nacionalnosti – kazao je u razgovoru za agenciju FENA analitičar Centra za mirovne studije iz Zagreba Gordan Bosanac.