Značajan korak unazad
Po svemu sudeći, UN-ov Tribunal u Haagu, prema danskom sudiji Frederiku Harhoffu, podliježe političkom pritisku iz Izraela i SAD-a i sada oslobađa vrhovne vojne zapovjednike iz građanskog rata u Jugoslaviji, koji su prethodno bili osuđeni za ratne zločine zbog propusta svojih podređenih starješina, počinjene tokom rata od 1992. do 1995, piše Berlingske (danske dnevne novine, op. prir).
Navodne promjene dolaze u trenutku kad Sud tek treba odlučiti slučajeve protiv generala Ratka Mladića i Radovana Karadžića, predsjednika Republike Srpske u Bosni.
Sud je navodno, po mišljenju Harhoffa, popustio pritisku “vojnih establišmenata”.
Ovo proizlazi iz e-mailova koje BT (danske dnevne novine, op. prir) otkrivaju. U jednom e-mailu sudija UN-a Harhoff opisuje njegovu duboku zabrinutost zbog toga što je Sud u tri specifična slučaja oslobodio optužene jer je po novoj praksi potrebno da zapovjednik mora imati izravnu namjeru za zločine.
Ovo može biti vrlo značajna promjena: Do sada je bila odgovornost vrhovnih zapovjednika da osiguraju da ne dođe do zločina pod njihovim zapovjedništvom. To proizlazi iz međunarodnog prava.
“To će u velikoj većini slučajeva značiti da će zapovjednik biti pušten na slobodu”, piše Harhoff u svom e-mailu.
U 2012, Haški apelacioni sud odbacio je optužbe protiv dvojice hrvatskih oficira koji su bili osuđeni na 18 i 24 godine zatvora za zločine protiv čovječnosti.
U 2013. je Srbin Momčilo Perišić, ranije osuđen na 27 godina zatvora za izravnu umiješanost u ratne zločine u Sarajevu i Srebrenici, oslobođen jer nije bilo dokaza da je general “namjenski” pridonio ratnim zločinima.
U maju ove godine Sud je oslobodio dva Srbina iz sigurnosnih službi koja su radila na logistici zloglasnih paravojnih formacija u Bosni. Optužnica u ova tri slučaja je neugodan podsjetnik na etničko čišćenje u razdoblju 1992-1995, u kojem ubistva, silovanja i pljačke tokom ovog razdoblja su se događali prilično sistematski u Bosni i u području Krajine.
UN-ov sudija Frederik Harhoff zaključuje da se ovdje radi o značajnom koraku unazad za Sud u Haagu. Profesor Karsten Fledelius sa kopenhagenskog Univerziteta dijeli zabrinutost.
Meronsov masovni pritisak
“Osnova čitavog UN-ovog Tribunala je blizu izmicanja kontrole u tolikom stepenu da možemo završiti u situaciji da Haški sud ne bi bio u stanju da presudi Adolfu Hitleru za ratne zločine počinjene od njemačke vojske tokom Drugog svjetskog rata”, kaže on i spominje da postoje teorije da je ovakav razvoj događaja povezan s imenovanjem američkog predsjednika pravosuđa pri Haškom sudu.
Frederik Harhoff ide čak dalje u svom e-mailu. U njemu on također navodi da je očigledno da sudske odluke dolaze nakon masovnog pritiska predsjednika vrhovnog suda Theodora Meronsa na svoje kolege koje navodno dolaze od vojnih interesa Izraela i SAD-a, čiji su vrhovni komandanti protivnici toga da budu odgovorni za ratne zločine svojih podređenih.