Buducnost je pocela
Svako ljudsko bice proizvede oko 400 vrsta razlicitih stanica -u srcu, mozgu, jetri ili kozi. Njihovi geni su programirani za razlicite aktivnosti pa je medjunarodna grupa od 250 iskusnih iztrazitelja iz 20 zemalja, sto se okupila na japanskom institutu Riken, nakon revolucionarnih pronalazaka objavila u reviji “Priroda”/The Nature/prvu kartu rasporeda gena u razlicitim tipovima stanica.
Istrazitelji programa uporedjuju plan letenja aviona s odnosom razlicitih cinitelja u organizmu. Istrazivanja su dovela do novih saznanja i razumijevanja kancerogenih stanica i odosa sa zdravim, sto dovodi do otkrica uzrocnosti promjena.
Iako nam sluze tisucima godina, nalazeci se u kruhu, pivu ili bikarbonatima, mnostvu ljekova, germi tek danas dozvoljavaju laboratorijsku proizvodnju kompletnog funkcionalnog kromozoma stanica, opremljenih genetickim materijalom slicnom zivotinjskom. Saznanje je omogucilo medjunarodnoj grupi, napokon objaviti novost u cuvenoj reviji “Znanost”/Science/
Pekarska germa, znanstveno nazvana Saccharomyces cerevisiae, cesto je proucavana u laboratorijima te je poznato kako posjeduje 16 kromozoma koji sadrzavaju 12 milijuna genetskih “pisama”, sto odredjuju 6 000 gena. Genom kromozoma III, jedan od najmanjih izmedju pomenutih 16 je analiziran vec od 1990 godine zahvaljujuci europskom konsortijumu koji je okupljao 35 laboratorija.
Strucnjaci za biolosku sintetiku, ujedno potpisnici najnovijeg teksta u “Znanosti”, takodjer su se zanimali za kromozom III koji ima 300 000 “pisama” poredanih u precinom redu.
Otkriveno kompletno djelovanje kromozoma
Zahvaljujuci savrsenim aparatima i pomoci mnostva studenata, iztrazitelji su rekonstruirali isti kromozom :
“Uspjeh je ostvaren u laboratoriju Jefa Bockea, na Sveucilistu “John Hopkins”, podvlaci Romain Koszul, zaposlen u pariskom Institutu Pasteur i jedan od potpisnika teksta, precizirajuci da su istrazivanja trajala osam godina.
Osim ove, znacajne i inovirajuce performance, poduhvat je dozvolio bolje razumijevanje cjelokupnog djelovanja kromozoma. Iztrazitelji su uveli male promjene zahvaljujuci kojim pospjesuju aktiviranje izvjesnih gena, posebno onih sto nisu bazni. Zakljucili su da genom posjeduje plasticnost i izrazenu otpornost, zahvaljujuci ovim tehnikama”-objasnjava pariski znanstvenik.Kada se sinteticki kromozom unese u zive stanice germe, poslijedice modificiranja postanu ocite.
Tako je ekipa razumjela da izvjesne stanice rastu sporije od drugih pa se nada brzom odredjenju kombinacija dobrih gena i dobijanju stanica koje ce proizvoditi vise etanola pa se bolje snalaziti u neprijateljskim sredinama, sto ce pomoci pronalazenju odgovora na mnoga vazna, znanstvena pitanja.
Ali ostaju istrazivanja ostalih kromozoma germe sto uvjetuje laboratorijsku prizvodnju ostalih 15. Héloise Muller, takodjer iz Instituta Pasteur, prva potpisnica teksta istice:”Ono sto nam je oduzelo osam godina danas se zavrsava za cetiri ili pet mjeseci, zahvaljujuci medjunarodnim konsortijumima, oformljenim za slicna ispitivanja. Iako se, zasada, radi o manipulaciji uvodjenja stranih gena u stanicu..
Jos uvijek je rano znati da li su istrazivanja primljenljiva i na druge organizme : crve ili drozofile!
Ali kako pisu znanstvenici, uskoro ce biti moguce proizvesti nove genome medju kojima ce biti biljni i zivotinjski.