Jedanaestog maja 2016. godine, Bakir Izetbegović potpisao je Ugovor o djelu sa advokatom Sakibom Softićem koji bi trebao “procijeniti opravdanost podnošenja zahtjeva za reviziju presude. Za taj posao advokat će dobiti 150 hiljada maraka, piše Žurnal.
– Pozvat ću eksperte, ljude iz svijeta politike, akademske zajednice, vjerske lidere, negdje oko 80 do 50 ljudi, i donijet će se odluka o reviziji presude po tužbi BiH protiv Srbije – kazao je početkom februara bošnjački član Predsjedništva Bakir Izetbegović.
Da će taj sastanak biti samo formalnost, koji će Bakiru Izetbegoviću poslužiti za podjelu odgovornosti u slučaju vjerovatnog pravosudnog neuspjeha, dokazuju dokumenti koji su u posjedu Žurnala.
Ugovor i pravda
Sam, bez ikakvih konsultacija sa bilo kim, 11. maja 2016. godine, Bakir Izetbegović potpisuje Ugovor o djelu sa advokatom Sakibom Softićem, kojim naručuje poslove „analize presude Međunarodnog suda pravde po tužbi BiH protiv Srbije i Crne Gore“, te poslove „procjene opravdanosti podnošenja zahtjeva za reviziju pomenute presude“.
Izetbegović, u daljem tekstu ugovora kao naručilac, i Sakib Softić, u daljem tekstu ugovora kao izvršilac, usaglašavaju se da će troškovi „analize“ i prikupljanja dokaza iznositi 150 hiljada maraka! Sve troškove, saglasni su Naručilac i Izvršilac, snosit će Fondacija „Pravda za BiH“ koju predvodi NVO aktivistica Fadila Memišević.
– Mi smo uplatili 30 hiljada. To je akontacija. Preostali dio novca će biti uplaćen po okončanju posla – potvrdila je za Žurnal Fadila Memišević.
No, posao nikad nije okončan. Devet mjeseci nakon potpisivanja ugovora, čelnica Fondacije nije dobila nikakav izvještaj od agenta Softića.
– Mi imamo samo plan rada. Ne znamo da li postoje novi dokazi ili ne. Nas niko nije obavijestio o novim dokazima – kazala je Memišević.
Rok za podnošenje zahtjeva za reviziju presude ističe za 16 dana. Stoga nije jasno kako glavni akteri i glavni zagovornici revizije presude ne znaju s kojim argumentima i činjenicama raspolažu.
Novinar Avdo Avdić na portalu “Žurnal” o ugovoru između Izetbegovića i Softića
– Mi smo prije pet godina pravili jedan okrugli sto na kojem smo trebali razgovarati o novim dokazima i eventualnoj reviziji presude. Bili su tu brojni eksperti iz BiH i svijeta. Gospodina Izetbegovića smo pozvali, ali on nije došao – kazala je Memišević.
Odluka za krizu
Pet godina kasnije, Izetbegović otvara priču o reviziji. Eksperte će saslušati sedmicu prije isteka roka, i na osnovu potpuno nepripremljene analize, donijet će odluku koja će, kako sam tvrdi, „izazvati najveću političku krizu poslije Dejtona“.
Iako ga njegovi pravni saradnici, predvođeni Dževadom Mahmutovićem i Aljošom Čamparom, savjetuju da revizija presude ima osnova, činjenice i argumenti ne idu u prilog bošnjačkom članu Predsjedništva.
U posljednjih deset godina, Haški tribunal izrekao je tri presude iz kojih je sasvim jasno da BiH nema nikakvu šansu da dobije išta više od onoga što je prije 10 godina dobila na Međuarodnom sudu pravde u Hagu.
Krajem februara 2013. godine Haški tribunal pravosnažno je oslobodio načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića svake odgovornosti za zločine počinjene na teritoriji BiH i Hrvatske. I ovo je argument koji ide u korist tuženoj Srbiji.
U maju 2013. godine Haški tribunal oslobodio je po svim tačkama optužnice Miloševićevog načelnika Službe državne bezbijednosti Jovicu Stanišića i njegovog prvog saradnika Franka Simatovića. Obojica su bili optuženi za rtne zločine u BiH. I ova presuda je argument srbijanske strane.
U martu 2016. godine Haški tribunal osudio je Radovana Karadžića na 40 godina zatvora. Karadžić je osuđen zbog odgovornosti za genocid počinjen u Srebrenici. Ostale zločine, počinjene u drugim gradovima BiH, Haški tribunal nije ocijenio kao genocid. Što znači da je to ono što je BiH već dobila presudom iz 2007. godine. Genocid u Srebrenici. Ni ova presuda, dakle, ne ide u prilog BiH agentu.
Virtualni muzej
Nijednu ovu presudu, Izetbegovićevi eksperti nisu uzeli u razmatranje. A koliko im je, uistinu, stalo do žrtava i istine o stradanjima Bošnjaka dokazuje današnji događaj u Potočarima.
Naime, ni Bakir Izetbegović, ni predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić nisu prisusustvovali otvaranju Muzeja genocida u Memorijalnom centru Potočari u kojem će biti izloženi svi dokumenti koji dokazuju stradanje Bošnjaka u julu 1995 godine.
No, zato su svi bošnjački velikodostojnici bili u Narodnom pozorištu u Sarajevu, kada je prije dvadeset dana prezentiran projekat „genocid nad Bošnjacima“. Možda zato što je ta manifestacija organizirana u režiji brojnih Izetbegovića, svih generacija, piše Žurnal.