Jedan od najvećih izazova s kojima se Bosna i Hercegovina u procesu ulaska Hrvatske u Evropsku uniju suočava zasigurno je pronalazak rješenja za izvoz proizvoda životinjskog porijekla iz naše države.
Prema trenutnim procjenama, iako napreduje u ispunjavanja strogih evropskih standarda vezanih za izvoz navedenih proizvoda, BiH ih najvjerovatnije neće ispuniti od 1. jula, kada Hrvatska postaje punopravna članica EU.
12. poglavlje
Naime, tokom procesa pristupanja EU, BiH mora da usvoji, primjeie i sprovede cjelokupan paket evropskih zakona, uključujući propise iz Poglavlja 12, koji se odnose na zdravstvenu, veterinarsku i fitosanitarnu ispravnost životnih namirnica, a koje sadrže više od 100 uredbi, upustava i odluka. Kroz programe IPA 2007-2010 EU je pomogla proces usklađivanja u ovoj oblasti uz tehničku pomoć na izradi i primjeni zakosnkih propisa, podršku kontroli i iskorijenjivanju bolesti životinja, te nabavci laboratorijske opreme.
Firme iz BiH koje žele da izvoze ribu, mliječne proizvode, perad i jaja u EU moraju biti navedene u odgovarajućoj odluci Evropske komisije. To podrazumijeva pozitivne nalaze revizije Kancelarije za životne namirnice i veterinarstvo Evropske komisije (FVO) i usvajanje plana praćenja od strane Evropske komisije.
FVO, naime, neće davati saglasnost za izvoz preduzeća posebno, ali ocjenjivat će mogućnosti kontrole životnih namirnica u pogledu garantiranja standarda zdravstvene i veterinarske ispravnosti koji su ekvivalentni standardima EU na osnovu obilazaka određenih objekata, analize zakonskih propisa i njihove primjene u zemlji.
Prva revizija FVO-a kojoj podliježu perad/jaja i mliječni proizvodi može biti izvršena tek u martu.
– Evropska komisija je opredijeljena za nastavak tehničke pomoći BiH u procesu usklađivanja zakonskih propisa u oblasti zdravstvene, veterinarske i fitosanitarne ispravnosti životnih namirnica. Komisija podstiče vlast u BiH da ubrzaju rad na ispunjavanju svih postavljenih uvjeta EU uključujući nadgradnju administrativnih kontrolnih struktura i jasniji lanac komande i kontrole kako bi se omogućio izvoz poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla – kazao je šef Delegacije i specijalni predstavnik EU u BiH Peter Sorensen.
On je naveo da će Evropska komsiija dozvoliti tranzit poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla iz BiH u treće zemlje preko Metkovića i luke Ploče.
Urgentna pitanja
Podsjetimo, na trilateralnom ministarskom sastanku BiH, Hrvatske i EU održanom 15. feburara u Briselu dogovoreno je da naša država nastavi koristiti luku Ploče pod povoljnim režimom i nakon ulaska Hrvatske u EU, odnosno da preko nje može izvoziti i uvoziti sve industrijske robe, te robe biljnog i životinjskog porijekla.
Međutim, cijeni se da je ovo kratkoročno rješenje, koje ne bi trebalo da uspori BiH u riješavanju urgentnih pitanja vezanih sa sistemom kontrole životnih namirnica i stočne hrane sa ciljem ulaska na tržište EU.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović rekao je za “Dnevni avaz” kako “mjesece i godine kasnimo u procesu usvajanja EU zakonodavstva.
– Da smo ove aktivnosti ozbiljno započeli prije tri godine, danas bismo lagodno dočekali ulazak Hrvatske u EU. Godinama smo se bavili “krupnim pitanjima”, vodili beskrajne prazne diskusije i došli u ćorsokak. Neke stvari smo djelimično sustigli u prošloj godini, neke ovih mjeseci, ali nećemo sve do 1. jula. Za jedan dio poljoprivrednih proizvoda koje smo izvozili u naše susjedstvo borba za EU ostaje i nakon ulaska Hrvatske u Uniju – ocijenio je Šarović.
Iz Evropske komisije su naveli da su spremni da odobre upostavljanje trećeg punkta granične inspekcije na Izačiću ukoliko se ukaže potreba i kada uslovi za izvoz poljoprivrednih proizvoda životinjskog porijekla iz BiH u EU budu ispunjeni.
Moguća odgoda zbog žalbe
Početak izgradnje graničnog prijelaza Bijača, koja mora biti okončana do 1. jula, odnosno do ulaska Hrvatske u Evropsku uniju, mogla bi kasniti zbog problema pri izboru izvođača radova, saznaje “Dnevni avaz”.
Riječ je o jednom od dva granična prijelaza preko kojih će BiH moći izvoziti proizvode biljnog i životinjskog porijekla u zemlje EU, uključujući i Hrvatsku, zbog čega on ima ogromnu važnost za našu zemlju. Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH provela je postupak izbora kompanija koje će graditi ovaj prijelaz, koji se nalazi na južnom kraju autoputa na koridoru 5C u našoj zemlji i, kako saznajemo, izabrala je kompanije A3 iz Širokog Brijega i “Putovi” Grude.
No, na ovu odluku žalio se drugi ponuđač, konzorcij koji čine zenički ITC i širokobriješki “Hering”, no, najvjerovatnije da će Uprava odbaciti žalbu i o tome u ponedjeljak obavijestiti konzorcij. Ali, ukoliko se ITC i „Hering“ obrate Uredu za žalbe BiH, početak gradnje mogao bi biti odgođen.