Ustavni zakon Republike Bosne i Hercegovine, koji je 6. aprila 1994. godine objavljen u “Službenom listu RBiH”, mogao bi biti ključni dokument čija bi primjena riješila sve dileme u vezi s eventualnim negativnim posljedicama popisa stanovništva po bošnjački narod, otkriva „Dnevni avaz“.
Naime, u tom ustavnom dokumentu, koji je usvojen i objavljen nakon potpisivanja Vašingtonskog sporazuma i u kojem se vrši utemeljenje Federacije BiH kao dijela države, jasno je definirana upotreba nacionalnog imena Bošnjaci.
Nacionalno ime
U članu 7. ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava Republike Bosne i Hercegovine eksplicitno se navodi da se “riječ ‘Muslimani’ u različitim padežima zamjenjuje riječju ‘Bošnjaci’ u odgovarajućem padežu“.
Ova je odluka donesena, kako podsjećaju naši izvori, nakon historijskog bošnjačkog sabora, na kojem je, uprkos pokušajima da se Bošnjaci svedu za vjersku skupinu, čime bi bila otvorena vrata podjeli države, vraćeno temeljno ime većinskog naroda u BiH – Bošnjaci. Usvajanje ove ustavne odredbe bilo je provođenje zaključaka sabora.
No, vjerovatno ni većina onih koji su donosili tu odredbu nije bila svjesna da će skoro 20 godina kasnije ona biti najjači argument za sprečavanje manipulacija popisom stanovništva, na osnovu kojeg će se u narednom desetljeću planirati sve vrste politika, od ekonomskih, regionalnih, populacijskih, kadrovskih, izbornih i drugih.
Kako saznajemo, primjenjivanjem ove odredbe pri popisu stanovništva svako onaj ko se izjasni kao musliman trebao bi u zvaničnim dokumentima i rezultatima popisa biti zaveden kao Bošnjak, s obzirom na to da je ovom ustavnom odredbom nacionalnost Musliman zamijenjena imenom Bošnjak!
Značajan broj
Takva pozicija otklonila bi sve strahove u vezi s mogućim manipulacijama pitanjem i rezultatima nacionalnog izjašnjavanja, imajući u vidu da rezultati svih istraživanja govore da postoji određena zbunjenost i neinformiranost u vezi s nacionalnim izjašnjavanjem.
Tačnije, postoji bojazan da će se značajan broj Bošnjaka, što iz navike, što zbog različitih vrsta manipulacija, izjasniti kao musliman, a što po sadašnjem ustavu znači svrstati se među “ostale”, a ne među najbrojniji narod u BiH. Stoga je, kako su nam prenijeli dobro upućeni izvori, iznimno važno da se ovaj dio Ustava iz 1994. godine, koji je, zakulisnim igrama marginaliziran i predstavlja dokument do kojeg je vrlo teško doći, uzme u obzir pri usvajanju svake buduće odluke o načinu provođenja popisa.
Dobiti što tačnije rezultate
Kako saznajemo, komplicirana procedura provođenja popisa krije brojne zamke koje bi u konačnici mogle iskriviti konačne rezultate popisa, pa tako na pogrešan trag odvesti sva buduća planiranja koja će se vršiti na osnovu rezultata.
Uostalom, kako ističu izvori „Avaza“, popis stanovništva se i vrši, a što ističu i iz Evropske unije, da bi se na osnovu njegovih rezultata mogle donositi dugoročne politike, strategije i zakoni po mjeri države i građana. Interes svih je da popis donese što tačnije rezultate, posebno u nacionalnoj grupi pitanja.