Štafeta mladosti, simbol bratstva i jedinstva, nošena je kroz sve republike
U nekadašnjoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji (SFRJ) 25. maj se obilježavao kao Titov rođendan i Dan mladosti, a štafeta mladosti, tadašnji simbol bratstva i jedinstva, nošena je kroz sve republike i pokrajine bivše zajedničke države. Završnicu manifestacije na stadionu koji je nekada nosio ime Stadion JNA u Beogradu, odnosno predaju štafete maršalu Josipu Brozu Titu, iz godine u godinu pratio je milionski televizijski auditorij.
Jedan od Titovih pionira i omladinaca Nedžad Ahatović iz Sarajeva sjeća se tadašnjih manifestacija i, sa izvjesnom dozom nostalgije, “sistema koji je omogućavao više socijalne pravde, sigurnosti i tolerancije među narodima”. No, sada je svjestan da je to bila jedna “velika iluzija”. “To je bila predstava za mase kojom je režim htio pokazati jedinstvo partije, naroda i lidera želeći naglasiti kako će zauvijek biti tako”, kaže Ahatović.
Nenad Bradonjić je osamnaestogodišnjak iz Rudog, gradića u istočnom diejlu Bosne I Hercegovine u kojem je za vrijeme Drugog svjetskog rata formirana 1. proleterska brigada. Za 25. maj i Josipa Broza Tita saznao je iz medija i priča starijih ljudi. “Po pričama starijih ime Tito je značilo sreću, mir, blagostanje i zajednički život. Žao mi je što sada toga nema, jer bi nam to dalo nadu u bolje sutra”, kaže Bradonjić.
Dženana Šečić iz Kladnja danas živi u Danskoj. “Slabo se”, kaže, “sjeća prijeratnih proslava 25. maja”. “Devedestih je kulminirao proces ‘detitoizacije’ i štafeta mladosti je bila ukinuta. Ne bih rekla da sam od 1992. godine živjela u jednonacionalnoj sredini, ali je kroz obrazovanje i informiranje bio očit jednonacionalni uticaj. Mislim da je za okupljanje i homogenizaciju nacije bio presudan kult Titove ličnosti, no danas toga nema”, kaže Dženana.
Rasim Kadić je bio posljednji predsjednik bivšeg Saveza socijalističke omladine Republike BiH. Za Deutsche Welle kaže da u novijem vremenu Bosanci i Hercegovci 25. maj pamte po strašnom masakru na Tuzlanskoj kapiji gdje je prije 16. godina, upravo na Dan mladosti, “ubijena mladost Tuzle”. Ovaj bivši Titov omladinac priznaje da se danas “pomalo stidi” nekadašnjih manifestacija u povodu Dana mladosti i režima koji ih je pripremao.
“Moram reći da smo mi imali iluziju o tome da je bilo lijepo. Nekima jeste bilo malo bolje, ali ono što je Tito uspio napraviti, i na tome mu zaista treba čestitati, jeste država u kojoj je najvećem broju građana bilo relativno dobro. To je bilo skromno ali sigurno, što se pamti s obzirom na činjenicu da ljudi očito nisu bili spremni na izazove koje danas nudi moderni svijet”, kaže Kadić.
Analitičari tvrde da je danas mnogo lakše govoriti o iluzijama i kritikovati režim bivše Jugoslavije. U Titovo vrijeme, za to je trebalo mnogo više hrabrosti, a oni koji bi je ispoljili nerijetko su bili označeni kao “kontrarevolucionari” i kroz često montirane procese progonjeni kao politički neistomišljenici.