Vijesti

Dan nezavisnosti BiH niko ne može dovesti u pitanje

Pravni ekspert Kasim Trnka izjavio je za BHRT da je danas nemoguće osporavati 1. mart kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, jer je Bosna i Hercegovina ispunila rigoroznije zahtjeve od drugih zemalja, nastalih raspadom bivše Jugoslavije, kako bi joj bilo priznato pravo na nezavisnost.

Važno mišljenje

– I najava sama da će se osporavati referendum, pa samim tim i 1. mart kao Dan nezavisnosti, neodrživa je. Zato što je međunarodna zajednica, na prijedlog Arbitražne komisije i odlukom Vijeća ministara Evropske zajednice, potvrdila da su ispunjeni svi uvjeti po međunarodnom pravu i da su se građani na jednom legitimnom referendumu, pod međunarodnom kontrolom, bez pritisaka izjasnili o tome. Dakle, osporavanje Dana nezavisnosti 1. marta je apsolutno neodrživo – tvrdi Trnka.

Trnka se sjeća događaja iz vremena prije bh. nezavisnosti i kaže kako je zbog potrebe ocjene spremnosti za osamostaljenje bivših jugoslovenskih republika, formirana takozvana Arbitražna komisija Konferencije o Jugoslaviji, koju su sačinjavali pet predsjednika ustavnih sudova iz pet evropskih zemalja, Španije, Francuske, Belgije, Italije i Njemačke, dakle najviši autoriteti iz oblasti prava. Oni su ispitivali da li svaka od ovih zemalja-aplikanata ispunjava uvjete koje je tražila Evropska zajednica da bi bila priznata.

– I, naravno, za Hrvatsku i za Sloveniju je Arbitražna komisija izašla sa mišljenjem i rekla da oni u potpunosti ispunjavaju uvjete, za Makedoniju je rečeno da i ona ispunjava uvjete, ali je Grčka postavila rezervu u pogledu imena Makedonija i rečeno je da može biti eventualno priznata pod imenom koje je tada sugerirano, Bivša jugoslavenska Republika Makedonija – kazao je Trnka.

Što se tiče BiH, Arbitražna komisija je dala izuzetno važno mišljenje br. 4 od 15. januara 1992. godine u kome se konstatira da je Bosna i Hercegovina po svom uređenju demokratska zemlja, da se u njoj poštuje vladavina prava i da su zagarantirane ljudske slobode i prava i da ispunjava sve one druge kriterije koje zahtijeva EZ. Ali, Arbitražna komisija je konstatirala da se zahtjevu Predsjedništva i Vlade Republike Bosne i Hercegovine u kojem se traži međunarodno priznanje, nisu pridružili predstavnici srpskog naroda.

– Iz toga Komisija zaključuje da nije u potpunosti perfektan zahtjev, a onda ide rečenica iz tog četvrtog mišljenja Arbitražne komisije koja kaže: ‘Ovaj stav bi se mogao promijeniti ako vlasti Bosne i Hercegovine pozovu sve građane da se bez diskriminacije i bez pritisaka, na referendumu izjasne o tome da li žele da Bosna i Hercegovina bude nezavisna država i da kao takva bude međunarodno priznata – rekao je Trnka.

Zbog toga je organiziran referendum na koji su se odazvali svi građani Bosne i Hercegovine, pa i značajan broj Srba koji nisu bili pobornici politike SDS-a. Na tom izjašnjavanju, svi koji su izašli, imali su priliku zaokružiti odgovor “ZA“ ili “PROTIV“ ispod pitanja: Da li ste da Bosna i Hercegovina, kao država građana, ravnopravnih Srba, Muslimana i Hrvata i pripadnika drugih naroda bude nezavisna i suverena država?

– Izborna komisija je 7. marta saopćila rezultate referenduma i konstatirala da je preko 64 posto svih upisanih birača izašlo na referendum, a da je, od tih koji su izašli na referendum, 99,4 posto glasalo za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu – prisjeća se Trnka.

Čekali rezultate

Podsjetio je na zanimljiv podatak da administracija SAD-a, tada je na vlasti bio predsjednik George Bush stariji, nije priznala Hrvatsku i Sloveniju, iako je to mogla od 15. januara, kada je Evropska komisija rekla da su oni ispunili sve uvjete. Čekali su rezultate za BiH. I onda su 7. aprila SAD priznale Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i Sloveniju u istom danu.

Ono što pravni ekspert Kasim Trnka posebno želi naglasiti jeste činjenica da se referendum o nazavisnosti BiH i plebiscit srpskog naroda o ostanku BiH u Jugoslaviji ne može ni na koji način izjednačavati, a što, kako kaže, pokušavaju političari iz RS-a.

– Plebiscit srpskog naroda je zakazao SDS. Dakle, nije državni organ, nego je stranačko tijelo zakazalo plebiscit, pri čemu su bila dva listića za glasanje. Jedan listić koji je bio plave boje, bio je predviđen za Srbe. Na njemu je bilo napisano pitanje: Da li ste za to da Srbi ostanu u sastavu Jugoslavije? A za nesrpsko stanovništvo, koje bi se eventualno pojavilo na tom plebiscitu, bili su predviđeni žuti listići sa pitanjem: Da li ste za to da Bosna i Hercegovina ostane u sastavu Jugoslavije? Naravno, taj plebiscit je obuhvatio samo one prostore gdje djeluje SDS. Nije bilo nikakve međunarodne kontrole. Rezultate nije potvrdio nijedan međunarodni organ. To znači da plebiscit nema nikakvu pravnu valjanost, mada ga i danas neki pokušavaju izjednačiti sa referendumom – pojasno je Trnka.

Napomenuo je da je Republika Bosna i Hercegovina kasnije donijela i Zakon o praznicima u kojem je 1. mart, kao drugi dan referenduma, kad je već bila jasna volja građana, označen kao Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Pri tome, kada se u Daytonu raspravljalo o tom čitavom paketu dejtonskih rješenja, raspravljalo se i o pitanju propisa koje su prije Daytona donosile legalne vlasti RBiH, ali i propisa koje su donosili RS, te “Hrvatska Republika Herceg Bosna”, budući da su imali efektivnu kontrolu na određenim teritorijama BiH.

– I onda je u Aneksu 2 na Ustav BiH to pitanje riješeno na sljedeći način. Svi propisi koji su doneseni prije stupanja na snagu Ustava, dakle Dejtonskog sporazuma, ostaće na snazi ako nisu u suprotnosti sa Ustavom BiH, sve dotle dok se drugim zakonom i sporazumom ne riješi na drugačiji način. Pošto proglašenje 1. marta kao Dana nezavisnosti ni po čemu nije u suprotnosti sa Daytonom, onda zaista nema nikakvog razloga da se taj zakon dovodi u pitanje – zaključio je Trnka.