Naslovna Tekstovi, Vijesti

Djeco, učite. Odrasli, pamtite: Fikret Logić napravio mapu opsade Sarajeva

Petog aprila 1992. na sarajevskom Vrbanja mostu pale su prve civilne žrtve sarajevske opsade.

Olga Sučić. Suada Dilberović. Milomir Vučijak.

Ubijeni hicima iz snajpera, koji je fijucima počeo jednu od najdužih opsada u historiji modernih ratova. Bio je to stravičan period, u kojem je na grad palo skoro pola miliona granata. Hiljade mrtvih, ranjenih, ko zna koliko zauvijek uništenih sudbina, a zamislite ovo – 40 posto sve djece je doživjelo da snajperi direktno pucaju na njih…

Nažalost, dvije decenije kasnije, sve je više onih koji ne znaju priče iz tog mračnog perioda. Došle su nove generacije, koje, osim poneke, usputne priče roditelja i onih “starijih”, najčešće nisu imale priliku da nauče gdje je to bila granica opsade i kakve su dubine golgote koje su preživjeli svi oni koji su u Sarajevu bili od 1992. do 1994.

Fikret Logić, 57-godišnjak iz Sarajeva, u misiji je da to promijeni.

Ovaj kartograf, koji je 30 godina radio u JP Geodetski zavod Sarajevo, u svojoj impresivnoj karijeri izradio je brojne mape – planinarske, autokarte, turističke vodiče, a sad je završio Pano opkoljenog Sarajeva, koji prikazuje granicu opsade te detalje sa svih mjesta urbicida i masakra.

Kako vrijeme ide, sve će se zaboraviti pa i ovo vezano za opkoljeno Sarajevo. Čini mi se da je za pojedine najlakše staviti ‘glavu u pijesak’, a ne smijemo dozvoliti da se to zaboravi”, kazao je Logić za portal Radiosarajevo.ba.

Otkrio nam je da se na ovaj projekt odlučio kad su mu sinovi, koji 
imaju 26 i 27 godina, u jednom razgovoru rekli da "nemaju pojma" gdje je
 bila prva linija - inače, obitelj Logić živi na Mojmilu i tamo su i 
bili sve vrijeme rata. Za vas koji to ne znate, Mojmilo je jedno od 
sarajevskih naselja koje je bilo na prvoj ratnoj liniji.

Fikret Logić ima za cilj pano predstaviti sarajevskim muzejima, školama, Turističkoj zajednici, Gradu i Kantonu, Fondu Memorijala… svima, kako bi ovaj period sačuvao od zaborava, pogotovo u vrijeme u kojem vanjski utjecaji na sve načine pokušavaju promijeniti priču o ratnom Sarajevu.

Naš sagovornik se nada da će se pano nekad postaviti i u Velikom parku ili ispred BBI centra u Sarajevu, gdje bi bile postavljene informacije na bosanskom i engleskom jeziku.

Pano, osim užasavajućih brojki o mrtvima i masakrima, priča priču o ratnim izložbama, o mjesečnoj plaći koja je iznosila 2 njemačke marke… Nada se da će i nadležni uvidjeti značaj njegovog iznimno važnog projekta, te da će ga podržati.

Inače, pano je veličina 2,2×1,6m i, manja varijanta, 1,5×1,1m.

radiosarajevo.ba