Francuski tisak, za razliku od anglo-saksonskih ili skandinavskih
glasila koji su pozdravili dolazak pape Franje u Sarajevo i izrazili
nadu u poboljsavanje stanja u Bosni i Hercegovini, je vise nego
skeptican. Mnostvo radio stanica i tv kanala su istakli kako Sveti
otac ide na “periferiju Europe” ali izbjegava Hexagone, iako je obecao
doci. Neki se prisjecaju da je ipak, posjedio Strasbourg ali “kao
prijestolnicu Starog kontinenta”.
Specijalni izvjestac iz bh prijestolnice Jean Marie Guénois, sto pise
za cuveni pariski “Le Figaro” koji postoji vise od dva stoljeca istice
:
Uzasna svjedocenja
“Da je mogao kleknuti Papa bi to zasigurno ucinio ali kako ga bole
bokovi, covjek u bijelom se duboko naklonio pred skromnim fratrom, u
znak postovanja. Otac Zvonimir Matijic, Bosnjak iz Banja Luke/ne
Bosanac/ je upravo ispricao visokom uzvaniku nesretne dogadjaje
prezivljene u travnju 1992 godine kada je odbio precutiti unistenja,
prisvajanja, ubojstva i mucenja, kojima je bilo izlozeno ne srpsko
stanovnistvo u bosankoj Krajini i cijeloj BiH.
Papa je od Francilijanca Joze Puskarica, sa kojim se zblizio u
sarajevskoj Katedrali saznao za njegov krizni put od 120 dana, u
jednom logoru smrti gdje je bio svaki dan mucen sa razlicitim
objektima i orudjem, nakon sto su ga zarobili srpski policajci 14
svibnja 1996 u zupi Hrvatska Tisina, nedaleko od Bosanskog Samca. Cuo
je argentinski papa i ispovijest sestre Ljubice Sekerije, lisene
slobode u Travniku listopada 1993 godine. Bila je vrijedjana,
posramljena pa su joj zaprijetili smrcu “ako ne predje na islam kao
jedinu i pravu vjeru”! Ova ubijedjena katolkinja spremna umrijeti “sa
rukama na krizu” je odbila…!
Dobro dirnut sa tri price,Sveti otac pozvao je tumaca pa improvizirao:
“Ne smijete zaboraviti vase osobne ispovijesti ne radi osvete, nego
ocuvanja mira. Ne zbog ponovnog podsjecanja na prezivljeno, nego zbog
ljubavi i razumijevanja. Covjek ili zena sto se pozivaju na Krista a
ne umiju oprostiti, nicemu ne sluze!
Sve sto smo culi je historija uzasne i velike divljine i
neljudskosti- navodno je izjavio papa u sarajevskoj Katedrali, pa
nastavio svoje ne pripremljeno izlaganje-U aktualnom ratu koji zivimo
sve je uzas i patnja, bez bilo kakve humanosti koju moramo uspostaviti
njeznoscu, bratstvom i oprostom. To je vrijednost i znacaj Kristovog
kriza”!
Pariski specijalni izvjestac je napomenuo kako organizatori nisu nasli
nista bolje od starog, izresetanog kriza koji je posluzio za misu u
Katedrali, napomenuvsi da je on simbol konflikta, koji je BiH zavio u
crno.
Isparcani rat
Prije nego sto ce otici na aerodrom Papa je, izgleda, porucio mladima
da je u toku “Svjetski rat u dijelovima” pa je i “klima ratna”! Franjo
je, pise novinar Guénois pozvao omladinu BiH na dijalog u nasem
preokrenutom i izmijenjenom svijetu :
“Svi govore o miru : izvjesni prolaznici na zemlji izricu divne stvari
o miru, sto im ne smeta da prodaju oruzje.
Vasa vokacija je da ne podizete zidove nego gradite mostove jer mi
nismo “oni i mi” svi smo “mi”. Moramo biti mi da ne bismo sve
unistili. Ti si musliman, a ti Zidov, ti pravoslavac a ti
katolik…ali svi smo “mi”. To se naziva djelovati za mir”.
“Le Figaro” navodi kako je papa Franjo, buduci da su etnicke i vjerske
razlike u BiH vellike i izrazene, kao glavni ulog svoje univerzalne
poruke oznacio vaznost postovanja svih zitelja :
“Kordijalni odnosi isto kao i bratski izmedju muslimana, Zidova i
kriscana su od velike vrijednosti, sto prelazi granice jedne zemlje.
Cijelom svijetu svjedoce da suradnja razlicitih etnickih grupa i vjera
, zbog zajednickog dobra je moguca i da kulturna umnozavanja, isto
kao i tradicije mogu istovremeno postojati i razvijati se. Bez njih ce
pobijediti fanaticni krikovi mrznje.Tako se mozemo oduprijeti
barbarstvu, koji od bilo kakve razlicitosti zeli napraviti pretekst
nasilju, cija se opseznost i ostrina sve vise povecavaju. Dakle, svi
trebamo priznati fondamentalne vrijednosti cijelog covjecanstva”!
Uglavnom, u BiH je dobila jos jednu lekciju o civiliziranom ponasanju
za koju nije sigurno da ce biti usvojena, smatra najstariji pariski
dnevni list.
Prevela i obradila
Dzana Mujadzic