play_arrow

keyboard_arrow_right

Listeners:

Top listeners:

skip_previous skip_next
00:00 00:00
playlist_play chevron_left
volume_up
  • play_arrow

    Radio Naša Riječ Chicago

Vijesti

Godišnjica smrti Josipa Broza Tita: Za jedne heroj, druge diktator

today4. Maja 2012. 18

share close
Godišnjica smrti Josipa Broza Tita: Za jedne heroj, druge diktator (FOTO)

Prošlo je 32 godine od kada je na današnji dan preminuo nekadašnji doživotni predsednik SFRJ Josip Broz Tito (4. maja 1980. godine) u bolnici u Ljubljani, a njegovoj sahrani u Beogradu je prisustvovalo više od 200 visokih državnih i političkih ličnosti iz svijeta.

Tito se na čelu Jugoslavije nalazio punih 35 godina i imao je nesumnjivo veliki ugled u svetu, a bio je i jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.  U unutrašnjoj politici ostavio je ustrojstvo koje se se na kraju pokazalo kao neodrživo – Ustav iz 1974. godine, a specifičan sistem konsenzusa predstavnika republika i pokrajina pokazao se kao nerješiv problem kada se raspao Savez komunista Jugoslavije.

Rođen je Kumrovcu, u hrvatskom Zagorju 1892. godine, u mješovitoj hrvatsko-slovenačkoj porodici, a kao austrougarski kaplar učestvovao je u Prvom svjetskom ratu. Ranjen je i zarobljen u Rusiji 1915. godine, pa je izvijesno vrijeme bio zarobljenik, a u njegovim zvaničnim biografijama navođeno je da je učestvovao i u Oktobarskoj revoluciji.  

U Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca vratio se krajem 1920. godine, kada je postao član Komunističke partije, a 1937. njen generalni sekretar, poslije smjenjivanja i strijeljanja Milana Gorkića.  Radio je 1936-1937. u Kominterni u Moskvi, u vrijeme kad je likvidiran znatan broj jugoslovenskih komunističkih prvaka.

Kao vođa KPJ predvodio je u Drugom svjetskom ratu Partizanski pokret, odnosno Narodnooslobodilačku vojsku a iz rata je izašao kao legendarni vođa. 

Osim borbe protiv okupatora, jedinice pod njegovom komandom  sprovele su komunističku revoluciju – tokom i nakon Drugog svjetskog rata. U zanosu revolucionarne “pravde” nestale su desetine hiljada nekomunista – pod maskom “borbe protiv saradnika okupatora”, čime je u stvari uništen čitav tadašnji građanski sloj.

Tito je ostao upamćen i po tome što je 1948. godine odbio Staljinov pritisak, odnosno Rezoluciju Informacionog biroa komunističkih partija, nakon čega je decenijama dobijao značajnu finansijsku pomoć od SAD.

Written by: hazmirmanija

Rate it
0%