Apsolutno ništa konkretno se nije desilo što bi promijenilo našu odluku, kaže Abdomerović
Umjetnička galerija BiH, jedan od stubova bh. kulturnog identiteta, nakon 65 godina djelovanja, od jučer je i zvanično zatvorila vrata za javnost.
Do odluke o zatvaranju došlo je nakon što se na vapaj uposlenika Galerije gotovo niko od nadležnih nije odazvao, a oni koji jesu ponudili su im, kao i uvijek, obećanja.
Putuj, Evropo…
Bez plaće godinu, bez direktora od maja, bez zdravstvenog osiguranja uposlenih, bez podrške… više nisu mogli izdržati. I sada, umjesto kandidature za kulturnu prijestonicu 2014. godine, možemo otići korak “dalje” i kandidirati se za provincijalnu prijestonicu Evrope. Ili, kako Balašević u jednoj pjesmi kaže, “Putuj, Evropo, nemoj čekati na nas”.
– Apsolutno ništa konkretno se nije desilo što bi promijenilo našu odluku. Kao i uvijek, ostaje nam nada da će se probuditi svijest, da će ljudi napokon shvatiti da je ovo ozbiljno pitanje opstanka značajne institucije u kojoj se čuva nacionalno blago. Ovaj korak smo učinili sa željom da pokrenemo nešto, da ne bude da pristajemo da ovako i dalje želimo živjeti, jer to ne možemo. Nećemo primati posjete, niti organizirati izložbe, ali ćemo nastaviti održavati vrijedne zbirke likovnih djela i biblioteku sve dok budemo uspijevali platiti račune struje – kazala je kustosica Galerije Maja Abdomerović.
Konstantna nebriga
Neki kulturnjaci osudili su ovaj korak uposlenika Galerije, optužujući ih da ne rade svoj posao, da se trebaju ugledati na njihove privatne agencije kako rade uspješno…
– Razočarani smo, dali smo sve od sebe, borili smo se, ruke su nam bile svezane, odbijali su nas na konkursima, a prijavili smo se na svaki koji je izašao. Razlog je bio, kao i uvijek, taj što nemamo direktora, što oni koji trebaju da se brinu o nama zapravo se ne brinu… Uposlenici, nas 16, dogovorili smo se da nećemo komentirati takve izjave, sve će se pokazati – istakla je Abdomerović.
Pao je jedan stub, a i ostalih šest, Zemaljski muzej BiH, Historijski muzej BiH, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteka BiH, će uskoro ako budu nastavljeni konstantna nebriga i ignoriranje odavno postojećeg problema.
U fundusu 6.000 djela
Bogati fundus Galerije danas sačinjava oko 6.000 djela i podijeljen je u nekoliko kolekcija: bh. umjetnosti, djela iz bivše Jugoslavije, ikona, švicarskog umjetnika Ferdinanda Hodlera, crteža iz austrougarskog perioda, međunarodne savremene umjetnosti i fotografija. Među vrijednim likovnim djelima nalaze se i slike velikana bh. likovne umjetnosti, Mice Todorović, Ismeta Mujezinovića, Voje Dimitrijevića, Bekima Misirlića i drugih.
U okviru Galerije nalazi se i restauratorsko-konzervatorski atelje i specijalizirana biblioteka koja sadrži oko 10.000 bibliotečkih jedinica iz oblasti historije umjetnosti, teorije umjetnosti, estetike, historije i filozofije.