Od jučer počela objava 100.000 novih depeša
Australac Džulijan Asanž (Julian Assange) ponovo je u akciji. Prvi čovjek Wikileaksa izazvao je ponovo paniku među diplomatama svijeta, ponajviše američkim, s obzirom na to da je počeo objavljvati 100.000 novih do sada neobjavljenih diplomatskih bilješki iz američkih ambasada.
Informaciju o objavi novih depeša, do sada najvećem kontingentu tajnih dokumenata SAD, Asanž je prvo objavio na Twitteru.
Energetski sektor
Među jučer objavljenim depešama nalazi se njih više od 20 koje potječu iz Ambasade SAD u Sarajevu, a koje datiraju od oktobra 2006. do januara 2010. godine. Većina njih nije povjerljiva i po svom sadržaju neće privući veliku pažnju javnosti. Među njima je i depeša u kojoj je ambasador SAD u BiH Daglas Meklheni (Douglas McElhaney) izvještava da je BiH podržala rezoluciju UN-a u kojoj je Iranu dat rok od dva mjeseca da obustavi nuklearne aktivnosti, uz poseban zahtjev da prekine proces obogaćivanja urana.
Nešto kasnije ambasador SAD u BiH Čarls Ingliš (Charles English) u depeši koja tretira pitanje razvoja naftnog sektora u RS navodi da Vlada RS nastavlja raditi u svom svijetu ignorirajući mogućnost razvoja cijele države zajedno s FBiH u pogledu strategije energetskog sektora.
Bilješka datira iz oktobra 2008. godine, kada je RS pokušavala donijeti svoje zakone u vezi s proizvodnjom benzina u skladu sa standardima EU u Bosanskom Brodu i da to nije bilo usklađeno s novim zakonima Vlade FBiH.
Osim toga, u još jednoj depeši Patrik Heniš (Patrick Hanish), predstavnik Ureda za unutrašnje poslove pri Ambasadi SAD u BiH, govori dijaspori BiH naglašavajući da su mnogi građani BiH bili zaposleni u Evropi kao “strani radnici “prije raspada Jugoslavije, i da je više od milion građana napustilo BiH u vrijeme rata u periodu od 1992. do 1995.
Heniš je iznio nekoliko teza pitajući se u kojoj je mjeri dijaspora sudjelovala u rješavanju sukoba i izgradnji mira u BiH, ali i u demokratiji promocija i izbornih reformi.
Četvrta bilješka, koju je potpisao predsjedavajući Predsjedništva BiH, datira iz septembra 2009., a kojom Ured Predsjedništva poziva državnog sekretara SAD Hilari Klinton (Hilary Clinton) na svečanost zatvaranja Ureda supervizora u Brčkom.
Ključna uloga
U njoj stoji da je Amerika odigrala ključnu ulogu u provedbi mira u BiH i da se nadaju da će Klinton prihvatiti poziv da dođe. Kao što je poznato, dva mjeseca kasnije tadašnji supervizor za Brčko Rafi Gregorijan (Raffi Gregorian) obustavio je sve pripreme vezane za svečanost zatvaranja Ureda, podvukavši ozbiljno nepoštovanje preuzetih obaveza od RS.
U ostalih petnaestak depeša koje je objavio Wikileaks govori se kako je BiH podržala balans UN-ovom pristupu Libanu, kraći izvještaj o terorizmu iz 2009. kao i da naša zemlja podržava stavove Amerike u pogledu situacije u Abhaziji i Južnoj Osetiji.
Mediji gube interes
Međunarodna neprofitna organizacija sa sjedištem u Švedskoj još 2010. počela je objavljivati dokumente krajem prošle godine, njih više od 250.000, koji pripadaju američkom Stejt departmentu. Do sada su depeše objavljivane postepeno na internet- stranici Wikileaksa.
Međutim, Asanž je krenuo sada sa žešćim napadom. Upitan zašto je sad objavljen tako veliki broj diplomatskih bilješki jedan izvor pri Wikileaksu rekao je da je ta organizacija razočarana time što su mediji izgubili interes za objavljivanje podataka iz depeša.
Prema njemu, nekoliko velikih medijskih kuća već mjesecima ima kompletne diplomatske bilješke koje im je dostavio Wikileaks, ali su podatke iz njih obavljivale samo sporadično.
Oluja nije vojni uspjeh
Wikileaks je objavio oko hiljadu diplomatskih depeša koje je Američka ambasada u Zagrebu slala u Vašington od 1991. do 2011. godine.
U jednoj takvoj piše da su Amerikanci 1995. godine bili uvjereni da je Hrvatska vojska u “Oluji” bila uspješna zato što su se Srbi povukli, a ne zbog svoga vojnog junaštva. Takav izvještaj su, naime, poslali u Vašington 30. avgusta 1995. U njemu su iznijeli zapažanja dvojice holandskih zapovjednika – Fouranda i Balfoura.
– Odluka o povlačenju bila je glavni ključ hrvatske pobjede – ponovio je nekoliko puta Balfour koji je za neke jedinice Hrvatske vojske izjavio da su izgledale kao grupa razbojnika.