Sta me se ticu vasi snovi i rijeci
vasih zanesenih zelja?
Moja dusa je sita
kad sunca lijepo griju
a pale su krupne kise”/Bijela Nirvana/
Izdavaci iz Göteborga, bracni par Elisabeth Knutssen i Boris Micanovic su nakon romana Camila Sijarica “Bihorci”, objavljenog proslog svibnja, tiskali i novele poznatog bosanskohercegovackog knjizevnika, dr. Isaka Samokovlije /Gorazde 1889-Sarajevo 1955/, beckog studenta, osnivaca casopisa “Brazda” i urednika sarajevske, izdavacke kuce “Svjetlost”. Djelo je objavljeno pod nazivom “Zidov koji se subotom ne moli bogu”, po istoimenoj pripovijedci, sadrzi i novele “Davokova prica o zivoj istini”,”Gavrijel Gaon”, “Kadis”,”Nosac Samuel”,”Od proljeca do proljeca” i “Simha-prica o radosti”. Stockholmska kuca “Hillelförlaget” je podrzala projekt, posto posjeduje izdavacki odjel, zidovske knjizevnosti.
Jako plodan pisac, cije se djelo izucava u srednjim i visoko obrazovnim ustanovama, je i tvorac drame “Hanka”, najprije predstavljene u sarajevskom Narodnom pozoristu i adaptirane za veliki ekran, zatim “Plave Jevrejke”,”Fuzije”, “Djerdana” i mnostva drugih ostvarenja.Ivo Andric je polovicom 50 godina, proslog stoljeca prokomentirao Samokovlijinu nadarenost :”O njemu ne treba mnogo govoriti-Samokovlijine jasne, jednostavne, zive i lijepe price govore same o sebi”!
Zato su svedski izdavaci kao predgovor objavili tekst bosanskohercegovackog Nobelovca ali i uvodna razjasnjenja pisca i fotografa Björna Nobacka, o tiskanju knjige.Nije zaboravljena ni mapa Sarajeva iz 19 i pocetka 20 stoljeca na kojoj su obiljezeni dijelovi grada, opisani u knjizevnikovom djelu. Dopadljive ilustracije je ostvarila slikarica Helga Hila Brümmer, odusevljena mogucnoscu “citanja tajanstvenih prica u osobnim platnima”. I autorova kcerka, doktorica pedijatrije i sveucilisna profesorica u mirovini, Rikica Samokovlija Najdanovic, napisala je osobna sjecanja i osvrt o ocu, koji je od naslijednika zahtijevao :”Uspjeh u skoli i ljubav za dobre ljude, svih vjeroispovijesti”. Knjizevnik je i za zivota bio poznat i cijenjen zbog istinskog humanizma te prihvatanja ljudskih vrijednosti, svih horizonata.
Tiskanje Samokovlijinih pripovijedki na svedskom jeziku je od posebnog znacaja za bosanskohercegovacku knjizevnost, koja zahvaljujuci ovakvim poduhvatima, napokon, ima priliku otkriti osobne vrijednosti, bogatstvo i raznolikost autora.
Dzana Mujadzic