Ruski predsjednik Vladimir Putin otvorio je danas radove na Južnom toku, plinovodu koji bi od Rusije trebao preko crnomorskog dna ići preko Bugarske, Srbije, Mađarske i Slovenije sve do Italije. Svečanost je održana u Anapu u Krasnodarskoj oblasti na jugu Rusije, a prvo će se izgraditi kompresorska stanica Ruskaja, najveća takvog tipa na svijetu.
Vrijednost izgradnje cijelog plinovoda procjenjuje se na gotovo 16 milijardi američkih dolara, a premda je proteklih godina postojala šansa da glavna trasa prolazi i kroz Hrvatsku, na kraju je “lijepa naša” ispala iz igre i mogla bi dobiti tek zaseban odvojak.
Generalni direktor Gazprom Transgas Krasnodara Igor Tkačenko rekao je da će se godišnje moći transportirati do 63 milijarde kubnih metara plina, što je otprilike deset posto godišnje europske potražnje.
Da bi se postigao puni kapacitet bit će potrebno proširenje nekoliko već postojećih ruskih plinovoda te izgradnjom dodatnih gotovo 2.500 kilometara cjevovoda i deset novih kompresorskih stanica. Taj se projekt zove Južni koridor, a trebao bi biti završen krajem 2019. godine.
Sam Južni tok u funkciji bi mogao biti već za tri godine, a to će umnogome ovisiti o zemljama partnericama i njihovoj dinamici gradnje. Kako javlja Blic, u Srbiji upravo donose poseban zakon o izgradnji kojim će se čitav postupak ubrzati. Tamošnje vlasti kažu da veće investicije u Srbiji nije bilo barem 60 godina.
Uz ruski Gazprom, koji drži polovicu udjela u Južnom toku, dioničari su još talijanski ENI, francuski EDF i njemački BASF.