Moguć rast kamata, nedostatak novca i novi talas stečaja u BiH
Sve veća dužnička kriza u Evropi i nestabilnost u Sjedinjenim Američkim Državama prouzročile su veliki pad na tržištima kapitala diljem svijeta. Talas panike od Amerike preko Evrope do Azije zavladao je jučer zbog moguće nove recesije koja bi, prema mišljenjima stručnjaka, imala nesagledive posljedice po ionako teške prilike u svjetskoj ekonomiji.
Spojene posude
Nakon što je prva globalna recesija donijela zatvaranje brojnih kompanija, veliki val otpuštanja, rast kamatnih stopa, pa i dramatični rast švicarskog franka, građani Bosne i Hercegovine strahuju da će i naša zemlja zapasti u još veće ekonomske probleme.
Profesor Ekonomskog fakulteta u Tuzli prof. dr. Kadrija Hodžić smatra da je svijet u jedinstvenoj globalnoj finansijskoj krizi. Po njemu, posljednji događaji mogu označiti početak nove, još produbljenije globalne recesije, s nesagledivim posljedicama po svjetsku ekonomiju. Nervoza je, veli on, sve veća.
Strahuje da će krajnja posljedica krize u BiH biti privredna ukočenost i otvaranje novog vala stečaja, pa opet produbljivanje problema nezaposlenosti i budžetskog deficita.
– Čak i da ne dođe do najcrnjih scenarija, prve posljedice po BiH označit će novi rast kamatnih stopa i presušivanje finansijskih tokova, usporavanje potrošnje i produbljivanje problema s budžetskim deficitom. BiH se može suočiti s daljnjim padom proizvodnje, rastom nezaposlenosti i ugrožavanjem izvoza – tvrdi profesor Hodžić za “Avaz”.
Prema njegovim riječima, to jesu problemi s kojima će se suočiti i druge zemlje u regiji, ali u BiH to može ostaviti znatno snažnije posljedice zbog, s jedne strane, manje konkurentnosti domaćih kompanija, a, s druge, već izraženog hroničnog nedostatka novca i problema nelikvidnosti koja, prema procjenama, već premašuje 20 milijardi KM.
Profesor na katedri finansija na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu prof. dr. Dženan Đonlagić pojašnjava da se dešavanja u američkoj ekonomiji direktno prelijevaju na EU po sistemu spojenih posuda, između ostalog, i zbog uključenosti istih banaka na američkom i evropskom tržištu. Ovo je, veli, najveći test eura od njegovog uvođenja.
– Ako euro ovo preživi, ta valuta će opstati. Previše je uloženo u euro da bi se sve tako urušilo – smatra Đonlagić.
Rizične transakcije
Vjeruje da, ipak, neće biti direktnog preslikavanja kriza u EU i Americi na BiH, jer banke koje ovdje djeluju nisu uključene u rizične transakcije na svjetskom tržištu. No, poziva na oprez. Što je posebno važno, ističe ovaj stručnjak, štediše u BiH su sigurne, a neće biti ni rasta mjesečnih rata kredita vezanih za eura, što je bio slučaj s rastom švicarskog franka.
– Oni koji imaju kredite s valutnom klauzulom u eurima ne trebaju imati nikakve bojazni. Nema tu nikakvih problema, jer smo mi u BiH zaštićeni režimom fiksnog deviznog kursa i ne dozvoljavaju se nikakve promjene između KM i eura. Tek sad vidimo koliko je taj režim koristan. Rate po ugovorima o kreditima se, dakle, neće mijenjati zbog kretanja eura. Ma šta se dešavalo s eurom u eurozoni ili svijetu s kreditima – objašnjava Đonlagić.
Ako bude pogođena Evropa, bit ćemo i mi
Ekonomski ekspert Zlatko Hurtić objašnjava da će, ako SAD ponovo zapadnu u recesiju, to imati velike posljedice po Evropu i Aziju. Posljedice po evropsku ekonomiju bit će čak i veće, jer je njemačka ekonomija izvozno vezana za Ameriku.
– Ako u EU imamo krizu koja može biti ozbiljna, to će se negativno odraziti i na BiH, koja Evropu ima kao glavno izvozno tržište. Dolaze u pitanje sve mogućnosti dobivanja sredstava vezano za EU, jer bi moglo doći do budžetskih ušteda. To će svakako pogoditi i nas – ističe Hurtić.