Ljudi koji su certifikate uložili u fondove očekivali su da će biti dioničari firmi u kojima su ti fondovi imali dioniceBoračka udruženja u Federaciji BiH ovih dana najavila su da će od nadležnih institucija zatražiti pomoć da dođu do istine o sudbini njihovih certifikata koje su pripadnici Armije RBiH u periodu od 1999. do 2002. godine uložili u razne investicijske fondove.
Borci su uvjereni da je tadašnja SDA vlast napravila prevaru stoljeća tako što je u procesu privatizacije, po jednoj osnovi, u bescjenje prodavala perspektivna bh. preduzeća, a po drugoj obezvređivala boračke certifikate. Prema nekim procjenama, vrijednost obezvrijeđenih certifakta građana iznosi više milijardi maraka!
Štedne knjižice
Prema posljednjim podacima Agencije za privatizaciju FBiH (APF), za 748 preduzeća privatizirana od 1999. do 2002. metodom upisa javnih dionica ukupno je ostvarena cijena od devet milijardi maraka.
Od toga, međutim, država je u gotovini naplatila tek 500 miliona, dok je nevjerovatnih 8,5 milijardi naplaćeno u certifikatima! I ovo je samo još jedan u nizu pokazatelja u kojoj mjeri su doskorašnje vlasti u FBiH varale bh. građane.
Safet Redžić, član Predsjedništva Saveza ratnih vojnih invalida FBiH, kaže u izjavi za naš list da borci u periodu kada su dobili plaće u vidu štednih knjižica nisu znali kuda će sve to voditi.
Redžić: Uložio 27.000 KM svojih certifikata, nikakve koristi
Kasnije je, podsjeća on, donesen Zakon o privatizaciji, pa je odlučeno da se u procesu velike privatizacije ide s masovnim upisom dionica.
– Prije samog donošenja tog zakona borci su sami počeli prodavati svoje devizne knjižice. Kasnije, kada su se svim građanima iznosi u deviznim knjižicama pretvorili u certifikate, počela je prodaja i tih certifikata. Ljudi su bili u vrlo teškoj finansijskoj situaciji i, ne vjerujući nikome, prodavali su ih budzašto. Cijene certifikata su se kretale od jedan do dva posto od njihove nominalne vrijednosti – ističe Redžić.
Pojašnjava da se radilo o tome da je država ljudima dala 100 KM znajući da to ne vrijedi ni dvije marke! Vlast je, kaže, svjesno davala certifikate ljudima jer je znala da na tržištu ne mogu dobiti više od dva posto od njihove vrijednosti.
Beznačajna učešća
– Znali su da će neki, koji imaju novac, kupujući naše certifikate, zaraditi 98 KM na svakom certifikatu. Tako su, nažalost, naši ljudi bukvalno i sami učestvovali u obezvređivanju svojih certifikata. Mi smo tada bezuspješno pozivali borce da ne prodaju certifikate – priča Redžić.
U procesu velike privatizacije, dodaje on, počeli su se formirati investicijski fondovi. Ljudi koji su u njih uložili svoje certifikate očekivali su da će biti dioničari firmi u kojima su ti fondovi imali dionice. No, to nije bilo tako.
– Fondovi su kupovali učešće u više od 130 preduzeća. Međutim, certifikat nijednog borca nije otišao u ta preduzeća, nego su fondovi imali dionice u tim preduzećima. Otprilike su fondovi imali između 15.000 i 30.000 dioničara. Ja sam, naprimjer, uplatio 27.000 KM svojih certifikata u fond “Bonus”, ali 30.000 ljudi su suvlasnici tog fonda. Onaj koji je imao oko pet posto dionica u tom fondu je vladao. S obzirom na to da su naši certifikati vrijedni jedan ili dva posto od tržišne vrijednosti, naša učešća su bila beznačajna. Tako borci dioničari nikada nisu dobili dividendu, a vjerujem da je nikada neće ni dobiti – ističe Redžić.
Zločin prema borcima i građanima
I predsjednik Organizacije šehida i poginulih boraca BiH Izet Ganić kategoričan je u izjavi za “Avaz” da se radilo o klasičnoj prevari, “štaviše o zločinu prema korisnicima boračko-invalidske zaštite i ostalim građanima”.
Ganić: Prodaja ratnim profiterima
– Ako nam je država dala certifikate, trebala je onda stajati iza toga, a ne da ih prodajemo ratnim profiterima po mizernoj tržišnoj vrijednosti. Ni laik se ne bi ponašao ovako. To je klasična pljačka i žalosno je što niko ne odgovara za to. Mnogo se toga tada rastalilo, tako da ne znam hoće li iko odgovarati za pljačkašku privatizaciju – naglašava Ganić.
Uloženo svojevoljno, dividendi nigdje
Predsjednik Komisije za vrijednosne papire FBiH Hasan Ćelam kaže za naš list da su građani svojevoljno svoje certifikate uložili u dionice tadašnjih privatizacijskih investicijskih fondova (PIF-ova), postavši na taj način dioničari.
Ćelam: Negativni finansijski rezultati
Ćelam tvrdi da su, prema vlastitom opredjeljenju, građani mogli izabrati da kupe dionice PIF-ova ili drugih preduzeća koja su bila predmet privatizacije. Na naš upit zašto investicijski fondovi do sada nisu isplaćivali dividendu, Ćelam navodi da se to nije desilo jer su njihovi finansijski rezultati za sve ove godine bili negativni.
U FBiH trenutno posluje 17 investicijskih fondova
Prema informacijama koje smo dobili iz Komisije za vrijednosne papire FBiH, u ovom entitetu trenutno posluje 17 investicijskih fondova i to 11 zatvorenih i šest otvorenih.
Primjerice, u “BH Telecomu”, u kojem FBiH ima vlasništvo od 90 posto, 11 zatvorenih investicijskih fondova (ZIF-ovi) učestvuju s kapitalom od oko pet posto, a ostalo su mali dioničari. To su ZIF-ovi: “Big”, “Fortuna fond”, “MI Group”, “Prof plus”, “Bonus”, “Naprijed”, “Herbos fond”, “Prevent invest”, “Eurofond-1”, “CroBiH fond” te “Bosfin”.