Pravna država ne funkcionira pa se svako može iživljavati nad radnicimaUznemiravanje na radnom mjestu, diskriminacija i pritisci koji se često nazivaju mobing, raširena su pojava u Bosni i Hercegovini, o kojoj se zbog nefunkcioniranja pravne države i zaštite pojedinca rijetko govori u javnosti. O ovom problemu ne postoje detaljne i relevantne statistike.
No, posljednji primjer mobinga iz sarajevske Desete osnovne škole, gdje je navodno zbog maltretiranja čistačice jedan od kandidata za direktora pod teškim optužbama, pokazuje da je takvih slučajeva sve više.
Izgrađena svijest
Ombudsman za ljudska prava u BiH Jasminka Džumhur kazala je za “Dnevni avaz” da kod nas još ne postoji izgrađena svijest o ovom problemu.
– To nije samo slučaj kod građana nego i kod onih koji bi trebali implementirati zakon o zabrani diskriminacije. Često se brka pojam mobinga sa seksualnim uznemiravanjem, što je slično, ali ne isto. Da bi se uznemiravanje bilo kojeg tipa okarakterisalo kao mobing, mora se odvijati u dužem periodu, sadržano od ponavljajućih radnji koje izazivaju psihičke, zdravstvene i druge posljedice, o čemu mora postojati relevantna dokumentacija – kazala nam je Džumhur.
Mnogo neprijavljenih
Prema njenim riječima, trenutno postoji 37 predmeta u kojima se sumnja na mobing i koji su u postupku istrage.
– Teško je pričati statistički ili nagađati o brojkama, ali sigurno je da na svaki prijavljeni slučaj mobinga dolazi nekoliko neprijavljenih. Nažalost, kod nas još nisu uspostavljeni mehanizmi za podršku žrtvama mobinga, kao ni efikasni sistemi koji bi poslali poruku onima koji mobing provode da im takvo nešto neće proći nekažnjeno – rekla nam je Džumhur.
Žrtve i muškarci
Kako ističe Džumhur, iako su kod nas većina žrtava mobinga žene, bilo je i prijava muškaraca, a imali su čak i jedan slučaj u kojem je muškarac tvrdio da ga je na poslu zlostavljala šefica.
– Radilo se o prijavi da je šefica davala neke privatne poslove zaposleniku, koje je on pristajao obavljati. Prvi put kada je odbio, premješten je na lošiju poziciju. Budući da nismo imali dokaza, ovdje nismo uspjeli dokazati mobing – ističe Džumhur.
Rezultati ankete bili bi šokantni
Kako nam je rekla psihologinja prof. dr. Jasmina Dizdarević, posljedice mobinga mogu biti katastrofalne.
– Šefovi nisu ni svjesni kako se njihove uvrede odražavaju na psihu radnika. Većina nije spremna da to podnese, ali niko ne reaguje. Kada bismo napravili anketu na nivou naše države, šokirali bismo se podacima koliko je ljudi bilo žrtva mobinga u nekom periodu svog života – rekla nam je Dizdarević.