Suprotno mišljenju većine klimatologa, nezavisni naučnici širom planete sve više zastupaju tezu da smo na granici novog ledenog doba!
Kada je prije dvije godine javno istupio s ovakvom tvrdnjom, akademika Vladimira Paara, profesora na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, nazvali su “čudakom”. U ekskluzivnom razgovoru za naš list ovaj doktor nauka obrazlaže svoju i tezu grupa samostalnih, nezavisnih stručnjaka širom svijeta.
Klimatske promjene
– Primjenom naučnih metoda fizike, hemije i geologije sa sigurnošću se mnogo toga zna o kretanju klime na Zemlji tokom posljednjih milion godina. No, stručnjaci koji rade za Međuvladin panel za klimatske promjene, uglavnom to prešućuju! U nauci nije dobro da se selektivno promatraju samo neke informacije, a zanemaruju one koje nisu u skladu s vlastitim stavovima – kaže prof. Paar.
On navodi da se u posljednjih milion godina izmijenilo deset velikih ledenih doba i deset velikih globalnih zagrijavanja. Posljednje veliko ledeno doba potrajalo je sve do prije petnaestak hiljada godina. Veliki dio površine Evrope bio je pod debelim slojem leda.
– Tada je naš predak, pračovjek mogao po vječnom ledu prohodati, recimo, od Alpa sve do Irske. Razina mora bila je 140 metara niža, sjeverni Jadran bio je kopno. No, prije skoro 12.000 godina dolazi do naglog globalnog zagrijavanja, temperatura raste i vječni led na evropskom, američkom i azijskom kopnu se topi, kao i ledenjaci na sjevernim morima. Morska razina tada raste za 140 metara, izazivajući veliki potop blizu morskih i riječnih obala. Nastaje doba velikog globalnog zagrijavanja, koje od tada traje. Čovječanstvo je već 11.000 godina u tom toplom dobu – tvrdi akademik Paar.
Dodaje kako je neminovno da nastupi novo ledeno doba, a da zvanična nauka ne čini dovoljno da utvrdi slijedi li ono za stotinu, hiljadu ili za deset hiljada godina.
– Skoro je sigurno da se u ovom našem stoljeću ne trebamo brinuti o velikom ledenom dobu. No, uvjerljiva pouka koja nam iz toga slijedi jeste da je klima na Zemlji veoma promjenjiva zbog prirodnih faktora. Kroz tu prizmu onda će i javnost dugačije gledati na sadašnju raspravu o opasnosti od globalnog zagrijavanja zbog djelovanja čovjeka – kaže zagrebački profesor.
Utjecaj čovjeka
Paar je prije nekoliko godina umalo izbačen s konferencije IPCC-a (Međuvladin panel za klimatske promjene), na koju ga je poslao HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti). Proglasili su ga saboterom, “insajderom”, samo zato što je javno postavio “zabranjena” pitanja o klimi. Ubrzo su mu organizatori priznali da tako moraju postupiti, “jer su im projekti na raznim budžetima”.
Uporište za svoje tvrdnje Paar nalazi u istraživanjima koja su pokazala da je Antarktik prije tridesetak miliona godina bio bujnim zelenilom prekriveni kontinent s koncentracijom ugljendioksida (stakleničkog plina), i to pet puta većom nego danas. A potom je temperatura pala i Antarktik se pretvorio u bijeli ledeni kontinent.
– Unutar aktuelnog doba globalnog zagrijavanja pojavljuju se i razdoblja značajnijeg zahlađenja, koja se nazivaju mala ledena doba i razdoblja značajnijeg dodatnog zagrijavanja, koja se nazivaju mala globalna zagrijavanja. Naprimjer, u 10. i 11. stoljeću vladalo je malo globalno zagrijavanje. Led na Grenlandu i u Arktiku znatno se otopio, Vikinzi su naselili Grenland i tamo se bavili poljoprivredom i stočarstvom te otvorenim morem bez ledenjaka plovili do obala Amerike.
Da bi zatim nastupilo malo ledeno doba, koje je uništilo vikinšku civilizaciju na Grenlandu i zbog hladnoće desetkovalo poljoprivredu u Evropi zbog čega je došlo do velikih ratova za hranu. Ili malo ledeno doba krajem 17. i početkom 18. stoljeća, kada je zbog hladnoće u Evropi zavladala glad, kada je more oko Venecije zimi bilo prekriveno debelim slojem leda. Bosfor je zimi bio okovan ledom, u našim predjelima ljeti je padao snijeg – navodi Paar.
Osnovu njegove i teorije drugih nezavisnih naučnika čini podatak da su 20 stoljeća ove, ali i 20 stoljeća prethodne ere obilježili slični temperaturni skokovi i kretanja iako ranije nije bilo industrije, automobila, stakleničkih plinova… To dokazuje da čovjek samo manjim dijelom i parcijalno utječe na klimu.
Poenta je u tome da bi, prema mišljenju niza naučnika, najprije trebalo objasniti velike klimatske promjene koje su se zbivale u prošlosti. Tek se tada može pouzdano govoriti o dodatnom utjecaju čovjeka na klimu. Čini se da je vjerovatno da bi nailazeća promjena magnetskog polja Sunca i njenog utjecaja na kosmičke zrake iz svemira mogla izazvati zahlađenje kakvo se javlja u malom ledenom dobu.
Praćenje vremena
I u Bosni i Hercegovini postoje naučnici koji su skloniji ovoj tvrdnji nego “utvrđenom zvaničnom stavu”. Tako dr. Muriz Spahić, redovni profesor Odsjeka za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) u Sarajevu, kaže da, “ako je prirodna pojava promjenljiva u vremenu i registrirana u prošlosti, onda postoji velika vjerovatnoća njenog obnavljanja u budućnosti”.
– Srednja godišnja temperatura u Sarajevu kreće se oko 9,65 stepeni i ide od 0,6 do 0,8 stepeni u plus i u minus. Jedan je zrak, jedna atmosfera, a pojedinačno, na malim uzorcima i malim “komadima” ne može se određivati globalno stanje. Jedna morska zračna struja u sebi ima vode više nego što najvećim rijekama svijeta protekne za 22 godine. Drugačije ponašanje jedne te struje mijenja klimu, a priroda može uraditi znatno više, ma koliko se čovjek trudio – smatra profesor Spahić.
On navodi da je Zemlja nekada bila znatno zelenija, bilo je mnogo više “plina spasa”, odnosno ugljendioksida, kojeg zvanična nauka navodi kao krivca za povećanje temperatura.
– Klima nije vrijeme, klima je praćenje vremena najmanje 30 godina, prosjek ciklusa, prosjek određenih vremena. Tako da vrlo oprezno treba nastupati s tezama o promjenama klime ili vremena. Tim prije što nemamo dovoljno informacija niti istraživanja o procesima u posljednjih 200.000 godina ili milion. Nekada su ovdje bile trope, ali bili smo i na ivici glečera. Oscilacije su sve izraženije – dodaje prof. Spahić.
Ono što je sigurno jeste da zvanična nauka govori posredstvom kontroliranih masovnih medija i korporacija, koje su uglavnom u službi velikih sila. Tvrdnje hiljada stručnjaka iz cijelog svijeta koji se nisu htjeli prikloniti “zvaničnom stavu”, rijetko ugledaju svijetlo dana pa su obojica naših sagovornika bila u čudu kada smo ih pitali i kada smo im dali priliku da kažu “drugu stranu priče”.
U Sarajevu sedam godina zaredom bila zima?
– Postoji priča da je u Sarajevu sedam godina zaredom bila samo zima. Malo sam istraživao i zapravo se nešto slično spominje u spisima putopisca Mula-Mustafe Bašeskije. Govori se o 1701. godini, kada je na ovom području harala kuga. Zapisano je da je i u avgustu padao snijeg i to je tačno. Naime, tih godina na Sunčevom disku nisu primjećivane pjege. Bio je potpuno čist i u Evropi je u to vrijeme vladalo mini ledeno doba – kaže za naš list klimatolog Željko Majstorović.
Afera “Climategate”
Dodatni povod kontroverzi je afera “Climategate”, u kojoj su hakeri objelodanili e-mail razgovore vodećih klimatologa svijeta, koji su fenomenu globalnog zatopljenja davali kredibilitet.
Utvrđeno je da su ti krugovi svjesno lagali javnost, ali i vršili utjecaj na glavne urednike naučnih časopisa da ne objavljuju naučne radove sa zaključcima suprotnim zvaničnim stavovima. Nakon tog događaja iz 2009., nekoliko svjetskih institucija promijenilo je zvanične stavove o “globalnom zagrijavanju”.
Vodeći kineski naučnik u ovoj oblasti Ding Zhongli potvrdio je da “trenutne temperature na Zemlji izgledaju normalno ako se uzmu u kontekstu posljednjih 10.000 godina”. Takozvani IPCC priznao je niz “grešaka”, ali većina informacija nije ugledala svjetlo dana.
Olovski eksperiment
Kao jedan od načina da obori tradicionalne metode meteorologije, prof. Spahić demonstrirao nam je slučajem iz Bakića kod Olova, gdje su njegove kolege dokazale da je u jednom naletu prije nekoliko godina palo 28 metara snijega!
– Jednostavno, nakon desetak centimetara, izmjerili bi snijeg, pa bi ga obrisali sa stola. Pa opet pa pola metra… i tako. Izmjerili su 28 metara. Faktički, bilo ga je nešto više od metra. Snijeg u sebi ima veoma mnogo zraka i on se sliježe. Meteorolozi objave 105 centimetara u Sarajevu, a to je sutradan 65, a nije se topio. To je dokaz da su ti podaci promjenjivi, sve ovisi o tome jeste li mjerili neposredno nakon prestanka padavina ili ujutro ili sutradan – kaže Spahić.
Teorije zavjere
Teze o zavjereničkoj pozadini davanja velike važnosti fenomenu globalnog zatopljenja dobile su na značaju kada su u javnost procurili službeni dokumenti organizatora Konferencije u Kopenhagenu iz novembra 2010., u kojima se koristi izraz “global governance” (globalno upravljanje).
Jedna od najčešće isticanih tvrdnji je da iza davanja velikog značaja globalnom zatopljenju stoji neformalna asocijacija vrlo utjecajnih pojedinaca, kojoj se spočitava namjera depopulacije, tj. smanjenja broja stanovnika na planeti. To, navodno, žele postići inžinjeringom, naprimjer izazivanjem zaraza i proizvodnjom štetnih lijekova te povećavanjem razlike u standardu života uopće.
Ta bi se razlika povećala porastom cijena hrane te pritiskom na nerazvijene zemlje da jeftine izvore energije svojih klasičnih privreda, poput termoelektrana i hidroelektrana, zamijene skupljim alternativnim rješenjima za eksploataciju obnovljivih izvora, poput Sunca, vjetra ili okeana.
Ko je Vladimir Paar
Vladimir Paar redovni je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu i akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Rođen je 1942. u Zagrebu. Dobitnik je niza državnih nagrada za nauku. Oženjen je i otac četvero djece.
Godinama je predavao širom svijeta, u Kopenhagenu, Minhenu, Vašingtonu, Parizu, Oksfordu, Moskvi, Rio de Žaneiru… Autor je 222 naučna rada, 586 publikacija i tri informatička patenta te trideset školskih knjiga.
Paar: Ovo nije početak
Zagrebački “Večernji list” prenio je prije dva dana i izjavu akademika Paara da sibirska zima koja je okovala naše podneblje, nije početak ledenog doba.
– Ne trebate se bojati. Led, snijeg, niske temperature, orkanska nevremena, metarski nanosi snijega i sibirske temperature koje su ovih dana blokirale Dalmaciju, nisu najava ni malog ni velikog ledenog doba. Jednostavno, dio su doba u kojem živimo -rekao je Paar, pojašnjavajući u toj izjavi i da, “ako je u posljednjih milion godina bilo 10 velikih ledenih doba, koja su u pravilu trajala od 50 do 90 hiljada godina, a između su bila međuledena doba, kao, naprimjer, ovo u kojem živimo, onda je jasno da se ledeno doba opet mora pojaviti”.
No, prema njemu, prije velikog ledenog doba, koje je moguće za desetak ili više desetina tisuća godina, izglednije nam je malo ledeno doba. Ono se uglavnom pojavljuje nakon svakih 150 godina, a posljednje je bilo sredinom 19. stoljeća. Pojasnio je da je u takvom dobu moguće da snijeg padne usred ljeta.