Molekule koje su bile ključne za nastanak prvih oblika života formiraju se na zrncima prašine i leda u međuzvjezdanom prostoru, pokazale su analize što su ih omogućile najsavremenije laboratorijske i astrohemijske tehnologije.
U novoj studiji američki su stručnjaci pomoću teleskopa Green Bank (GBT) u Zapadnoj Virginiji promatrali golemi oblak plinova udaljen oko 25.000 svjetlosnih godina, nedaleko od središta Mliječne staze. U njemu su pronašli dvije ključne organske hemikalije važne za razvoj DNK i aminokiselina.
Jedna od njih je cijanometanimin koji se smatra korakom u stvaranju adenina, jedne od četiriju baza u strukturi DNK. Druga je etanamin koja ima važnu ulogu u stvaranju alanina, jedne od dvadeset aminokiselina sadržanih u ljudskom genetskom kodu.
“Otkriće ovih molekula u međuzvjezdanom plinu moglo bi značiti da važni sastojci za formiranje DNK i aminokiselina mogu zasijati novonastale planete hemijskim pretečama života”, rekao je Anthony Remijan iz National Radio Astronomy Observatory (NRAO).
Iako tačan proces formiranja ovih molekula u svemiru još nije poznat, stručnjaci su utvrdili da se one stvaraju na zrncima leda u međuzvjezdanom prostoru.
Ova otkrića ostvarena su zahvaljujući razvoju novih tehnika koje omogućuju da se molekule prepoznaju na temelju apsorpcije i zračenja svjetlosti. Naime, svaka molekula ima određena stanja koja može poprimiti. Kada prelazi iz jednoga u drugo ona zrači ili apsorbira određene količine energije u obliku radio valova koje GBT može zabilježiti.
“Najvažnija stvar koju će astronomi u narednom desetljeću pokušati otkriti su nastanjivi planeti. Jedno od glavnih pitanja koje se nameće jest gdje možemo naći organske tvari u međuzvjezdanom prostoru”, rekao je Remijan.
Ovo otkriće zanimljivo je i u kontekstu teorije evolucije. Kritičari Darwina i zagovornici kreacionizma ističu da su organske molekule poput aminokiselina i DNK toliko složene da je matematički malo vjerojatno da su se sve stigle razviti u razdoblju od nekoliko stotina miliona godina. Naime, Zemlja se formirala prije 4,54 milijarde godina, a prvi živi organizmi pojavili su se prije 3,6 milijardi.
Neki znanstvenici stoga su kao rješenje ove enigme predložili tzv. hipotezu panspermije prema kojoj je život nastao kroz mnogo duže razdoblje negdje drugo u svemiru i potom na meteoritima i drugim tijelima stigao na Zemlju.
Molekule koje su bile ključne za nastanak prvih oblika života formiraju se na zrncima prašine i leda u međuzvjezdanom prostoru, pokazale su analize što su ih omogućile najsavremenije laboratorijske i astrohemijske tehnologije.
U novoj studiji američki su stručnjaci pomoću teleskopa Green Bank (GBT) u Zapadnoj Virginiji promatrali golemi oblak plinova udaljen oko 25.000 svjetlosnih godina, nedaleko od središta Mliječne staze. U njemu su pronašli dvije ključne organske hemikalije važne za razvoj DNK i aminokiselina.
Jedna od njih je cijanometanimin koji se smatra korakom u stvaranju adenina, jedne od četiriju baza u strukturi DNK. Druga je etanamin koja ima važnu ulogu u stvaranju alanina, jedne od dvadeset aminokiselina sadržanih u ljudskom genetskom kodu.
“Otkriće ovih molekula u međuzvjezdanom plinu moglo bi značiti da važni sastojci za formiranje DNK i aminokiselina mogu zasijati novonastale planete hemijskim pretečama života”, rekao je Anthony Remijan iz National Radio Astronomy Observatory (NRAO).
Iako tačan proces formiranja ovih molekula u svemiru još nije poznat, stručnjaci su utvrdili da se one stvaraju na zrncima leda u međuzvjezdanom prostoru.
Ova otkrića ostvarena su zahvaljujući razvoju novih tehnika koje omogućuju da se molekule prepoznaju na temelju apsorpcije i zračenja svjetlosti. Naime, svaka molekula ima određena stanja koja može poprimiti. Kada prelazi iz jednoga u drugo ona zrači ili apsorbira određene količine energije u obliku radio valova koje GBT može zabilježiti.
“Najvažnija stvar koju će astronomi u narednom desetljeću pokušati otkriti su nastanjivi planeti. Jedno od glavnih pitanja koje se nameće jest gdje možemo naći organske tvari u međuzvjezdanom prostoru”, rekao je Remijan.
Ovo otkriće zanimljivo je i u kontekstu teorije evolucije. Kritičari Darwina i zagovornici kreacionizma ističu da su organske molekule poput aminokiselina i DNK toliko složene da je matematički malo vjerojatno da su se sve stigle razviti u razdoblju od nekoliko stotina miliona godina. Naime, Zemlja se formirala prije 4,54 milijarde godina, a prvi živi organizmi pojavili su se prije 3,6 milijardi.
Neki znanstvenici stoga su kao rješenje ove enigme predložili tzv. hipotezu panspermije prema kojoj je život nastao kroz mnogo duže razdoblje negdje drugo u svemiru i potom na meteoritima i drugim tijelima stigao na Zemlju.
