SDS je uspostavljao paralelne strukture, a srpsko stanovništvo je naoružavano, ispričao je Gušić
Na suđenju Radovanu Karadžiću svjedok Dževad Gušić izjavio je da je u Bratuncu 1992. godine došlo do podjele policije pod pritiskom optuženog.
Gušić je naveo da je Miroslav Deronjić, tadašnji predsjednik Srpske demokratske stranke (SDS) u Bratuncu, na jednom sastanku rekao da je dobio naredbu od Radovana Karadžića za podjelu policije, piše BIRN Justice Report.
„Mi nismo bili za podjelu, jer smo smatrali da bi to još više povećalo tenzije. Deronjić je rekao da nas razumije, ali da je dobio naredbu od vrha SDS-a, koju je potpisao Karadžić“, kazao je svjedok Gušić.
Svjedok je dodao da je Deronjić rekao da ne može garantovati mir i bezbjednost ukoliko Bošnjaci ne pristanu na podjelu policije, te da je naveo primjer Bijeljine, gdje nije bila dobra saradnja između lokalnih vlasti i gdje je došlo do nasilja.
Deronjić je u Haškom tribunalu osuđen na deset godina zatvora zbog ubistva bošnjačkih civila u selu Glogova 1992. godine. Preminuo je za vrijeme izdržavanja kazne.
Gušić je naveo je da je SDS uspostavljao paralelne strukture vlasti, a da je srpsko stanovništvo naoružavano, za razliku od muslimanskog, koje je pretežno „vjerovalo da ih niko neće napasti”.
„Bilo je pojedinaca koji su slutili šta bi se moglo dogoditi i tražili su oružje, međutim SDS je držao Bratunac pod prismotrom tako da su te aktivnosti ostale samo pokušaj“, rekao je svjedok.
U Bratunac su, kako je naveo, 17. aprila 1992. godine, ušle vojne formacije iz Srbije i zajedno sa srpskim snagama preuzele vlast „bez ijednog ispaljenog metka s bošnjačke strane“.
Nakon toga su, kako je dodao, uslijedila masovna ubistva i etničko čišćenje. Prema njegovim podacima, u Bratuncu je tokom rata ubijeno oko 3.500 Bošnjaka.
On se nije složio sa Karadžićevim sugestijama da su Bošnjaci imali svoje naoružane jedinice i da je opstruisala imenovanja srpskih predstavnika u opštinske institucije.
„Vidite li iz ovog dokumenta da Srbima godinu dana ne uspijeva da postave svog čovjeka u policiju“, pitao je zločinac Karadžić, a svjedok je odgovorio da Bošnjaci nisu opstruirali imenovanja, ali da je „moguće da je do nesporzuma došlo od januara 1992. godine, kada je formirana nelegalna srpska skupština“.
Ocijenivši da nije dobio dovoljno vremena za ispitivanje ovog, kao ni drugih svjedoka, Karadžić je rekao da na taj način ne može da se brani i da će morati razmotriti koje korake da preduzme.
Sudsko vijeće konstatovalo je da je Tužilaštvo u dosadašnjem toku postupka iskoristilo 160 od 300 sati odobrenih za izvođenje dokaza, odnosno da je ispitalo 93, a da planira pozvati još 118 svjedoka.
Vijeće je naložilo Tužilaštvu da do kraja sedmice obrazloži kako planira saslušati preostale svjedoke unutar preostalih sati, kao i da precizira razloge za pozivanje dodatnog svjedoka.
Suđenje će biti nastavljeno u četvrtak, 25. avgusta, prenosi BIRN.