Cilj dvaju spomenutih projekata je osigurati bespovratna sredstava poljoprivrednicima u BiH za izgradnju kapaciteta pri realizaciju fondova EU za ruralni razvoj (poznat kao IPARD – Instrument za pretpristupnu pomoć u ruralnom razvoju), te izradu strateškog plana za ruralni razvoj za cijelu zemlju.
Stalni nedostatak napretka u ovim područjima, kao i u usklađivanju zakonodavstva o ovom pitanju s pravnom stečevinom EU, ne donosi samo potencijalni gubitak sredstava EU u iznosu pet miliona eura, već bi kasnije mogao rezultirati gubicima od nekoliko desetina miliona eura namijenjenih sektoru poljoprivrede za period 2014.-2020.
Nedostatak napretka
Jasan politički dogovor o uspostavi struktura za provedbu IPARD-a i izrade strateškog plana za ruralni razvoj za cijelu zemlju, jesu preduvjeti za pomoć poljoprivredi i ruralnom razvoju u okviru predviđenih IPA II sredstava Evropske unije u ovom periodu.
Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u Bosni i Hercegovini, ambasador Peter Sorensen, izjavio je da je nedostatak napretka u ovom sektoru jedan od primjera rizika s kojima se Bosna i Hercegovina suočava – rizik zaostajanja za zemaljama u regionu u procesu evropskih integracija.
– Veoma je važno da vlasti Bosne i Hercegovine, na svim nivoima, iznađu praktične i održive dogovore da bi građani imali koristi od sredstava Evropske unije. U ovom slučaju, nedostatak pripreme i koordinacije istovremeno znači da poljoprivrednici možda neće moći iskoristiti njima namijenjena buduća sredstva Evropske unije u iznosu od desetina miliona eura – istakao je Sorensen, prenosi Fena.
Općenito govoreći, ovaj primjer naglašava potrebu da se BiH dogovori o EU koordinacijskom mehanizmu koji će joj omogućiti da govori jednim glasom.
Obaveze i dogovori
– Mora bit razmotrena efikasnost kao i djelotvornost fondova EU koji se dodjeljuju Bosni i Hercegovini. Dugujemo to poreznim obveznicima država članica EU. Dakle, s obzirom na to da nije bilo suštinskog napretka, ne možemo dalje opravdati izdvojene fondove. Fondovi mogu biti ponovo mobilizirani samo ako postoje provjerljivi dokazi o ostvarenom napretku u rješavanju najvažnijih prioriteta u ovom sektoru. To će zahtijevati jasne i formalne političke obaveze i dogovore, kako u pogledu IPARD struktura, tako i u pogledu izrade strateškog plana ruralnog razvoja – rekao je Sorensen.
Na sastanaku Nadzornog odbora za provedbu IPA-e između EU i BiH, koji će biti održan 24. juna, bit će razmotreno da li će projekti biti ukinuti.
Odgovornost vlasti Bosne i Hercegovine je da djeluju da bi podrška EU bila ponovo nastavljena, u ovako važnom trenutku za politički i ekonomski razvoj zemlje, posebno zbog izazova u sektoru poljoprivrede s kojima će se Bosna i Hercegovina suočiti nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju 1. jula, saopćeno je iz Delegacije Evropske unije u BiH.