Neonacisti za “Amazon” kontrolisali radnike imigrante

Američki gigant za online kupovinu, “Amazon”, ovih se dana našao usred skandala nakon što je njemačka televizija ARD prikazala dokumentarac Diane Löbl i Petera Onnekena u kojem ga se optužuje za zapošljavanje neonacista kako bi motrili imigrantsku radnu snagu u logističkim centrima za pakiranje i slanje naručene robe u Bad Hersfeldu, Konstanzu i Augsburgu.

Dokumentarac otkrio tajnu

U dokumentarcu su prikazane razne snimke, fotografije i intervjui s radnicima. Prema navodima, rad 5.000 stranih privremenih radnika iz Mađarske, Poljske, Španije i drugih evropskih zemalja su 24 sata dnevno nadzirali zaštitari jedne osiguravajuće agencije koja održava veze s ekstremno desničarskim grupama, prenosi Advance.hr pisanje The Independenta.

Sam naziv agencije, HESS, aludira na poznatog Hitlerovog suradnika Rudolpha Hessa, a zaštitarske „uniforme“ su iz kolekcije Thor Steinara, brenda toliko povezanog s neonacističkom scenom da je zabranjen na nogometnim utakmicama i u njemačkom parlamentu (ironično, i sam Amazon je iz istih razloga prekinuo prodaju ove marke odjeće 2009. godine).

Direktor agencije HESS, imenovan samo kao Uwe L, također je povezan s nogometnim huliganima i osuđenim neonacistima poznatima policiji. Osim što su ih nadzirali tijekom rada, zaštitari su radnike nadzirali i u hostelima u kojima su odsjedali tijekom rada u Njemačkoj.

Na snimkama je vidljivo kako zaštitari redovito pretražuju spavaće sobe i kuhinje u kojima obitava strano osoblje. Radnike pretražuju na izlasku iz kuhinje kako bi se uvjerili da nisu sa sobom uzeli peciva.

– Rekli su nam da ih moramo slušati jer su oni policija na ovom području, izjavila je jedna radnica.

– Oni se ne mogu žaliti, u neprestanom su strahu da će zbog toga ostati bez posla i biti poslani kućama, izjavili su autori dokumentarca.

Nehumani uslovi

Osim činjenice da ih nadgledaju neonacisti, strani radnici su suočeni i s nehumanim uslovima rada – s niskim satnicama rade i do 15 dana za redom bez slobodnog dana u skučenim prostorima. Većini je netom prije napuštanja svoje zemlje rečeno kako zapravo neće raditi izravno za tvrtku, a po dolasku bi otkrili da im je plaća manja od one navedene u oglasu za posao, i da otkaz mogu dobiti u bilo kojem trenutku.

Silvina, radnica iz Španije i 50-godišnja majka troje djece, odlučila je učestvovati u filmu. Nakon što je izgubila posao kao profesorica umjetnosti, prijavila se za rad u Amazonu na tri mjeseca da bi zaradila očajnički potreban novac. Tvrdi kako ih zaštitari drže pod neprestanim nadzorom te im ulaze u stanove dok ih nema, pa čak i dok su oni u njima spavajući ili tuširajući se.

– Radeći ovdje imam osjećaj da sam samo robot, stroj, no svi smo mi zapravo samo maleni dijelovi ogromnog stroja, izjavila je.

Autori dokumentarca tvrde kako su im zaštitari prijetili i uništili dio snimljenog materijala nakon što su ih ulovili s kamerama – naime, autori su i sami za vrijeme snimanja dokumentarca boravili u hostelu s radnicima. Za sada nikakav službeni odgovor iz agencije HESS nije stigao.

Podsjetimo, firma Amazon iz Seattlea zapošljava desetke hiljada ljudi diljem svijeta, a prošle godine je samo u Njemačkoj ostvarila dobit od 8,7 milijardi dolara. Privremene radnike iz zemalja u kojima je nezaposlenost visoka često zapošljavaju tokom blagdana kada je kupovina intenzivnija.

Bijesne poruke

Nakon brojnih bijesnih poruka koje su im građani ostavili na službenoj facebook stranici, te najavi bojkota, iz Amazona su za Guardian poručili kako ispituju cijeli slučaj, te kako će poduzeti potrebne mjere.

Ne toleriramo diskriminaciju i zastrašivanje“, tvrdi Ulrike Stöcker, glasnogovornica Amazona za Njemačku.

Heiner Reimann iz Ver.di sindikata izrazio je zabrinutost uvjetima u kojima radnici rade, te poručio upravi Amazona da obrate pozornost na osjetljive povijesne okolnosti. Tvrdi kako se radnici godinama žale na neizdrživ pritisak, pretraživanja i kratke pauze. „Posebno ističem poljske radnike koji su odsjedali u kampovima okruženi žicom“, izjavio je u telefonskom intervjuu, te nadodao: „Ne zaboravimo da živimo u Njemačkoj, te da imamo određenu povijest koju moramo uvažiti“.