Srbija je svjesna realnosti na Kosovu i traži kompromisno rješenje
Ambasador Srbije u BiH Ninoslav Stojadinović po povratku iz Banje Luke, gdje se prošle sedmice sastao s političkim establišmentom RS, u intervjuu za “Dnevni avaz” otvoreno govori o odnosima između BiH i Srbije, Miloradu Dodiku, euroatlantskim integracijama naše dvije zemlje, ali i problemima na Kosovu.
On nije krio simpatije prema Dodikovoj političkoj retorici.
– Dodik je nekonvencionalan, ima jedan specifičan stil izražavanja, kampanje i nastupa, koji šarmira mnoge i u međunarodnoj zajednici i u Srbiji. Iz pouzdanih diplomatskih izvora znam da je on idol makedonskom premijeru Nikoli Gruevskom. I na Baščaršiji sam od Bošnjaka čuo rečenicu: “Eh, da mi imamo ovakvog” – kaže Stojadinović.
Srpska pokrajina
Prema njegovim riječima, Srbija ne zapostavlja centralne institucije BiH.
– Posjeta Banjoj Luci bila je dio mojih redovnih i pažljivo programiranih aktivnosti i uslijedila je nakon razgovora s Predsjedništvom i Parlamentom BiH. Uskoro me očekuje susret i s federalnim premijerom, gospodinom Nerminom Nikšićem – kaže Stojadinović.
U Banjoj Luci je razgovarano i o problemima na Kosovu. Je li Srbija digla ruke od Kosova?
– Taman posla. Prema Ustavu i našim zakonima, Kosovo je južna srpska pokrajina s istim nadležnostima i organizacijom kao i Autonomna Pokrajina Vojvodina. Niko ne želi da kaže, niti misli da u današnjim izmijenjenim okolnostima Srbija želi da upravlja s blizu dva miliona kosovskih Albanaca. Srbija, međutim, insistira da se za pitanje Kosova nađe rješenje u kojem ne bi bilo pobijeđenih i poraženih. Odnosno, da jedna strana dobije sve, a druga ne dobije ništa.
Veliki upitnik
Šta će se desiti ako EU, a špekulira se da je i to jedan od zahtjeva, bude zaista insistirala da Srbija prizna Kosovo želi li ulazak u EU?
– Mnogo se koristi ta pojednostavljena definicija – “da prizna Kosovo”. Suština je da EU ne može to od Srbije tražiti, jer ni njenih pet članica to nije učinilo. Srbija je svjesna realnosti na terenu i kroz dijalog traži kompromisno rješenje koje će biti prihvatljivo za obje strane i podržano od međunarodne zajednice.
EU neće konflikt, niti problem. A kada kažem problem, ni na Kipru, naprimjer, nije bilo rata, ali njegova podijeljenost i dan-danas ne može da se riješi. Znači, EU želi nove članice sa sređenim odnosima i zato traži da odnosi sa susjedima moraju biti na odgovarajućem nivou. To je razlog zbog kojeg Srbija i u slučaju Kosova ide u dijalog, jer bez njega nema rješenja. Kako će se on završiti, pod velikim je upitnikom.
I danas neki misle da je u javnosti Srbije prisutno uvjerenje da bi RS trebala biti neka vrsta kompenzacije za gubitak Kosova i da je to ono što sprečava sadašnju vlast u Srbiji da snažnije podrži jačanje BiH kao države. Kako sve to komentirate?
– Ako dozvolite, citirat ću predsjednika Tadića, koji kaže: “Srbija, kao garant Dejtonskog sporazuma, podržava doslovno teritorijalni integritet i suverenitet BiH, kao i njeno unutrašnje uređenje definisano tim sporazumom, a to su dva entiteta i tri konstitutivna naroda.” Kristalno je jasno, Srbija neće podržati nijedno rješenje u BiH za koje ne postoji konsenzus tri naroda i dva entiteta. I, da budem još jasniji, ni podjelu BiH, ali ni klizanje ka unitarnoj državi.
EU je mlada i neiskusna
Mnogo se u posljednje vrijeme govori o zastoju BiH na putu eurointegracija. I Srbiju na tom putu čeka mnogo posla. Kako EU ocjenjuje ovaj region?
– EU je relativno mlada i neiskusna. Širila se možda i brže nego što je to trebalo te u okrilje primala i zemlje sa zamrznutim konfliktima. Danas je u tom smislu mnogo opreznija. Srbija je svjesna da je neophodno dobiti datum za pregovore sa EU, a datuma nema bez zatvaranja pitanja Kosova i Metohije.
Što se BiH tiče, visoki predstavnik relativno brzo će ovdje završiti svoju ulogu, jer sazrijeva vrijeme kada će domaći političari preuzeti odgovornost na sebe za odluke na unutrašnjem i spoljnom planu i u saradnji sa specijalnim predstavnikom EU Peterom Sorensenom put ka eurointegracijama pomjeriti s mrtve tačke.