< !DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu državljana Bosne i Hercegovine, koji je prošle sedmice usvojen u Zastupničkom domu BiH i koji će se sutra naći na dnevnom redu Doma naroda, ukoliko bude usvojen, značit će kraj povratka izbjeglih i raseljenih u BiH, ali i odlazak mnogih koji su se već vratili, naročito u RS-u, ocjena je brojnih naših sagovornika povratnika i onih koji se još nisu vratili u svoje prijeratne domove.
Ovakvim zakonskim rješenjem se, prema ocjenama mnogih, urušava načelo slobode kretanja zagarantovano Ustavom i Dejtonskim sporazumom. Ovim se praktično stavlja van snage olakšana procedura prijavljivanja povratnika, izmjene neposredno utječu na prava prognanih i povratnika, te imaju za cilj brisanje širokog kruga građana BiH iz evidencije za koju se vezuju brojna druga prava, od kojih je najbitnije pravo glasa. Također, ovakvim zakonskim rješenjem se nalaže državljanima naše zemlje prijava u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, što se ocjenjuje kao neprovediv proces. Time bi, prema ocjeni protivnika ovakvog zakona, došlo do brisanja velikog broja državljana BiH u dijaspori iz evidencije prebivališta. Na taj način bi se onemogućilo njihovo biračko pravo u BiH, ako se ima u vidu da se ono vezuje za prebivalište.
Poništavanje prebivališta
Imajući u vidu ono što se prije lokalnih izbora dešavalo u Srebrenici, ali i drugim mjestima, kada je MUP RS-a poništavao prebivališta građanima bošnjačke nacionalnosti, postoji opravdana bojazan da bi se to moglo i dalje dešavati. Naime, tražen je pravni osnov prijave, a MUP RS-a je vršio i terenske provjere na osnovu kojih je poništavao prebivališta. Sudovi u Srebrenici i Bijeljini su jasno kazali da takva praksa nije u skladu sa važećim propisima, što će sada postati ukoliko se usvoji ovakav zakon, naglašava Zekerijah Hadžić, povratnik u Srebrenicu. Do tada nije zabilježena praksa u BiH da policija dolazi na prijavljenu adresu prije nego vam izda dokumente. U Srebrenici se dešavalo da vam, praktično, ako niste u kući nekoliko sati i policija dođe da provjeri živite li tu baš u to vrijeme, bude poništeno prebivalište, kaže naš sagovornik.
“Zakon nije dobar ni za povratnike ni za one bh. državljane koji se nalaze van zemlje, bez obzira na njihov prognanički ili neki drugi status. Ovim se povećavaju i troškovi za prijavu prebivališta, a nameće i neprovodiv proces prijave u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Povratnike u Srebrenicu i RS to tjera, podrazumijeva se da prije prebivališta moraju imati izgrađenu kuću, da vade razne papire iz gruntovnice i slično. Sve ono što se radilo u Srebrenici glede prebivališta, kao i u drugim gradovima istočne Bosne, ovim će biti legalizovano. Treba spomenuti da je Zakon usvojen i bez javne rasprave”, kaže Hadžić.
Pejo Krnjić, odbornik Liste za Doboj (HSS-NHI) jedini je Hrvat u Skupštini tog grada. Kaže da se tamo ne primjenjuje ni Zakon o lokalnoj samoupravi, jer da se poštuje naš sagovornik bi bio predsjednik ili jedan od potpredsjednika Skupštine, što nije slučaj. U javnim preduzećima ionako nema Hrvata, u nekim općinskim službama ima njih nekoliko, a usvajanje ovog zakonskog rješenja bilo bi pogubno i za njih, ocjenjuje Krnjić.
Humano preseljenje
“Dok se Čović i Dodik dogovaraju da hrvatski narod bira svoje predstavnike, u RS-u su u Narodnoj skupštini Dodikovi Hrvati, kao i u Vijeću naroda i u Vladi. To nikoga ne interesira, a tu se odvija život građana. Isto je i sa povratkom, može se napraviti kuća, ali šta će ti ljudi raditi, da pasu travu? Sad nam još treba takav zakon! Treba da policajci dolaze kući i nekoga čekaju kod kuće da vide živi li on tu. Šta ako je čovjek negdje van države, prijavi boravak i otputuje, ili ide raditi vani? Mnogo je tu prostora za manipulacije. I prije rata se radilo vani, kuća se zaključa, ali si tu prijavljen. Time se potpuno ugrožavaju ljudska prava. Ovim se otvara mogućnost za oduzimanje prvenstveno prava glasa, ali i daljnjeg povratka. Time se očito računa na totalno ‘humano preseljenje’ naroda”, ocjenjuje naš sagovornik.
Zakonsko rješenje koje je izglasano u Zastupničkom domu osuđuje i Sudbin Musić, povratnik u Prijedor. Kaže, zabrinjava ga činjenica da sada prijeratnog nesrpskog stanovništva u tom gradu nema ni 15 posto, što se neće ni popraviti ako ovakav zakon bude usvojen.
“Permanentna diskriminacija kojoj smo mi ovdje izloženi je ništa drugo do posljednja faza etničkog čišćenja, a ovakav zakon će doprinijeti da se ta faza ubrza. Definitivno time ostajemo bez ogromnog broja svojih ljudi koji žive van države i koji su bili ništa drugo do ekonomska potpora razvoju i rastu Prijedora, a tretiraju se nikako drugačije nego kao turisti. Ovakvim Zakonom će definitivno i postati samo turisti u rođenoj zemlji i ništa drugo. Mislim da smo mi, povratnička populacija, žrtve, ili ćemo to tek biti, veleizdaje koju čine naši politički predstavnici koji podržavaju ovakav zakon. Očito je ovo bila stvar trgovine i apelujem na delegate, bar na one najčasnije, da se odvaže na stranačku neposlušnost. Probosanske snage očito gube diskurs”, kaže nam Musić.
Zastupnički dom je prošle sedmice usvojio ove izmjene i dopune Zakona, čemu su se oštro usprotivili zastupnici SDA i SBiH.