Tradicionalnim pohodom na planinu Igman i drugim prigodnim sadržajima danas je obilježena 75. godišnjica “Igmanskog marša”, jedne od najznačajnih operacija u toku Narodno oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu.
Centralni događaj upriličen je na Velikom polju na Igmanu, a programom obilježavanja obuhvaćene su četiri općine Vogošća, Novi Grad, Ilidža i Hadžići kroz koje je, na području današnjeg Kantona Sarajevo, 1942. prošla Prva proleterska brigada u pokretu do istočne Bosne.
Kako je kazao predsjednik Organizacionog odbora manifestacije Ibrahim Durmo, danas ja bila najmasovnija posjeta,Prema procjeni organizatora na Velikom polju je bilo između 15 i 20 hiljada učesnika.
Prisustvovale su delegacije iz svih republika bivše Jugoslavije, zatim Italije, Austrije, a među učesnicima, po prvi put,bili su i predstavnici veterana NOR- a iz Rusije.
U maršu su učestvovali ljudi iz raznih krajeva BiH i susjednih zemalja, pripadnici svih generacija, od najmlađih, tinejdžera, omladinaca, do najstarijih antifašista.
Na Velko polju , gdje je održana centralna manifestacija, stigle su brojne delegacije boračkih udruženja. Što se tiče zemalja iz regije, najbrojnije su delegacije iz Slovenije i Srbije, zatim iz Hrvatske, Crne Gore, Makedonije
Evocirana su sjećanja na značajne događaje iz prošlosti i antifašističku tradiciju Bosne i Hercegovine. Među ostalim govorili su Ibrahim Čomič, predsjednik SUBNOR-a KS, dr. Bakir Nakaš, predsjednik SUBNOR-a BiH, a ispred Vlade Kantona Sarajevo skupu se obratio Muharem Fišo, te predstavnici udruženja koja baštine tekovine antifašističke borbe.
Veliki apauz pobrao je i predstavnik veterana NOR-a Rusije, koji je istakao veličanstvene uspjehe boraca NOR-a, u borbi protiv fašizma.
Zdenko Dupančić, ispred Sekcije Prve proleterske iz Beograda naglasio da ovaj veličanstveni skup na Velikom polju govori da će se nacijonalizam pobijediti.
U skladu s Programom manifestacije sudionici su prvo položili cvijeće na spomenik na Brezovači i šehidskom mezarju borcima Armije RBiH, a na lokalitetu Brezovače formirana je marševska kolona koja se kretala u pravcu Mrazišta i Velikog polja, gdje je, također, položeno cvijeće na partizanskim spomenicima i na šehidskim mezarima.
Igmanski marš izveden je u noći između 27. i 28. januara 1942. godine, po dubokom snijegu i velikoj hladnoći od -38 stepeni, a 800 pripadnika Prve proleterske pješačilo je 17 sati. Uoči marša Prva proleterska brigada našla se na Romaniji opkoljena jakim njemačkim snagama. Štab brigade donio je odluku o izvršenju opasnog, ali jedinog mogućeg pokreta. Sudionici marša prošli su pokraj Sarajeva i preko Igmana izvršili pokret ka Foči, tadašnjoj slobodnoj teritoriji.