Bosna i Hercegovina napravila je vrlo malo napretka za posljednju godinu, a zemlja se nalazi u kritičnoj političkoj, ekonomskoj i sigurnosnoj situaciji. Ovo se može zaključiti iz Izvještaja o napretku BiH, koji je jučer objavila Evropska komisija, a koji je u suštini izvještaj o stagnaciji.
Za razliku od drugih zemalja Balkana, od kojih su se jučer mnoge radovale, naši građani još jednom su, zbog nerada i neodgovornosti vlastodržaca, dobili loše vijesti iz Brisela.
Malo napretka
Osim što nije formirala vlast na državnom nivou, BiH nije ispunila zahtjeve Evropske unije, niti je provela adekvatne reforme iz ekonomije, ljudskih prava, administracije, borbe s organiziranim kriminalom, usklađivanja zakonodavstva sa EU…
Zaključak iz izvještaja je da je ukupni tempo reformi bio “vrlo ograničen”. Jedino što je izdvojeno kao pozitivno jeste liberalizacija viznog režima za putovanje na područje zemalja šengenske zone. Uz to, pohvaljena je i činjenica da je BiH započela strukturalni dijalog o pravosuđu sa EU.
No, sve ostalo je negativno. Malo je napretka postignuto na poboljšanju funkcionalnosti i efikasnosti vlasti na svim nivoima, a predstavnici političkih stranaka nemaju zajedničku viziju o tome u kojem pravcu povesti zemlju.
Nemogućnost postizanja političkog dogovora o formiranju vlasti na državnom nivou ometa napredak BiH u ključnim reformama koje su potrebne da bi se postigao daljnji napredak u evropskim integracijama.
Osnovne preporuke koje su morale biti ispunjene jesu usklađivanje Ustava BiH s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima (slučaj “Sejdić-Finci”) te usvajanje zakona o državnoj pomoći i zakona o popisu.
Postignut je mali napredak u pogledu vladavine prava, a korupcija je i dalje ozbiljan problem i prisutna je u mnogim sektorima. Saradnja s Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju te procesuiranje ratnih zločina od Suda BiH i dalje su zadovoljavajući.
Neriješeni slučajevi
Autorima izvještaja nisu ostali neprimijećeni “česti politički napadi na sudstvo i broj neriješenih slučajeva”, koji “i dalje izazivaju ozbiljnu zabrinutost”.
Uprkos određenom napretku, romska manjina i dalje je suočena s vrlo teškim životnim uvjetima i diskriminacijom. Skrenuta je pažnja i na fenomen “dvije škole pod jednim krovom”, koji je i dalje prisutan.
Kada je ekonomija u pitanju, u izvještaju se navodi da je BiH ostvarila mali napredak prema funkcionalnoj tržišnoj ekonomiji te da su neophodni značajni daljnji reformski napori kako bi se omogućilo da zemlja može dugoročno podnijeti konkurentni pritisak i tržišne snage unutar Unije.
Stopa nezaposlenosti i dalje je visoka. Ekonomija BiH donekle je napredovala ove godine, ali oporavak je još na niskom nivou i uglavnom vođen vanjskom potražnjom. Srednjoročna fiskalna održivost veoma je otežana zbog neusvajanja globalnog okvira za fiskalne politike u periodu 2011.-2013.
Poslovno okruženje i dalje je pod utjecajem administrativne neefikasnosti. Nema napretka u privatizaciji, a neophodni su značajni napori kako bi se postigao jedinstven ekonomski prostor.
Zabrinjavajući napadi na sudstvo
Politički pritisci i verbalni napadi na sudstvo su intenzivirani, upozorava se u izvještaju. Političari, naročito oni iz RS, doveli su u pitanje legitimnost Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, Državnog suda i tužilaštva.
– Pokušaji da potkopaju nezavisnost sudskog sistema ostaju veoma zabrinjavajuće pitanje – tvrde iz Evropske komisije.
Odgovornost na domaćim političarima
O izvještaju su jučer u Sarajevu govorili Pjer Mirel (Pierre Mirel), direktor za zapadni Balkan u Direkciji EK za proširenje, i specijalni predstavnik EU Peter Sorensen. Oni su istakli spremnost EU da pomogne našoj zemlji u provođenju reformi i ispunjavanju zaključaka iz izvještaja.
– Lično ne razumijem kako neki ljudi u BiH uspijevaju preživjeti u ovakvim socijalnim i ekonomskim uvjetima – rekao je Mirel, koji je dodao i da obrazovni sistem u BiH ne priprema mlade za ono što traže kompanije i investitori.
Sorensen je podsjetio da na domaćim političarima leži puna odgovornost za formiranje vlasti.
Minus i plus za BiH
– Nije formirano Vijeće ministara + Ukinute vize za šengensku zonu
– Nije donesen zakon o državnoj pomoći + Počeo dijalog o reformi pravosuđa
– Nije donesen zakon o popisu
– Nije riješen slučaj “Sejdić-Finci”
– Korupcija i dalje veliki problem
– Stopa nezaposlenosti veoma visoka
– Nacionalne manjine ugrožene
– Administracija neefikasna i ispolitizirana
– Nema napretka u privatizaciji
– Česti politički napadi na sudstvo
Preporuke drugim kandidatima
SRBIJA Zemlja je jučer dobila preporuku Evropske komisije da dobije status kandidata za članstvo u EU. Pozitivno mišljenje Komisija je dala na osnovu Izvještaja o napretku. Datum pregovora Srbija će dobiti nakon napretka u rješavanju spora s Kosovom.
HRVATSKA Država nastavlja ispunjavati političke uvjete za članstvo u Evropskoj uniji, kaže se u ovogodišnjem Izvještaju o napretku za Hrvatsku. Pohvaljeni su i napori Hrvatske da se obračuna s korupcijom, uključujući i onu na najvišem nivou.
CRNA GORA Evropska komisija preporučila je otvaranje pregovora o punopravnom članstvu u Evropskoj uniji. Crna Gora napravila je veliki korak naprijed, uvjerljivo je ispunila svih sedam prioriteta koji su joj postavljeni prošle godine.
KOSOVO Evropska komisija ocijenila je da je Kosovo ostvarilo slabašan napredak u dostizanju evropskih standarda te da je zemlja još opterećena brojnim i teškim problemima. Organizirani kriminal i korupcija i dalje su ozbiljni izazovi.
ALBANIJA Zajedno sa BiH najmanje je napredovala u ispunjavanju kopenhaških političkih kriterija pa je ostvarila “ograničen napredak”. Komisija je zaključila da, uprkos određenom napretku, Albanija još nije ispunila uvjete za napredak u integracijama.
MAKEDONIJA Komisija je i ove godine preporučila Evropskom vijeću da odredi datum za početak pregovora s ovom zemljom, koja na to čeka još od 2005., kada je dobila kandidatski status. Spor s Grčkom zbog imena zemlje onemogućio je početak pregovora.
TURSKA Za proteklu godinu nije otvorila niti zatvorila nijedno poglavlje iz pregovora. Turska je “poboljšala svoje sposobnosti za preuzimanje obaveza iz članstva”, ali se traže dodatni rezultati na području temeljnih prava, posebice slobode izražavanja.
ISLAND Pregovori dobro napreduju, a zemlja je na mnogim područjima spremna za članstvo, ali ima nekoliko izazovnih poglavlja na tom putu. Jedna od mogućih prepreka islandskom članstvu mogla bi biti nedovoljna podrška javnosti za ulazak u EU.