Ideja kolumnista portala EUobserver.com, Gintera Felingera (Gunthera Fehlinger) i Ekrema Krasnićija (Krasniqi) da se stvori zajednica nekoliko balkanskih država po uzoru na Beneluks, izaziva sve više medijske pažnje i reakcija nezavisnih analitičara.
Dvojica autora, Albanac koji živi i radi u Briselu, te Austrijanac s albanskom adresom boravka predložili su da Albanija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora “udruže snage i stvore nove, trajne strukture saradnje sa ciljem da poboljšaju političke i ekonomske odnose i ubrzaju proces integriranja u EU
Pravo vrijeme
– EU svakodnevno poziva zemlje Balkana da pojačaju regionalnu saradnju i primjenjuju reforme. Vjerujemo da je pravo vrijeme za promjenu i zbog toga predlažemo da se stvori struktura slična Beneluxu koja će približiti Albaniju, Kosovo, Makedoniju i Crnu Goru”, stoji u tekstu.
Autori posebno naglašavaju da je “vrlo važno ubijediti svjetsku javnost da se ne radi o pokušaju stvaranja velike Albanije na mala vrata”.
Umjesto toga, oni ističu ekonomske argumente.
– Kreiralo bi se tržište za osam miliona ljudi sa slobodnim protokom roba, usluga, kapitala i ljudi donoseći dobrobit, umjesto što se čeka na pristup EU. Plan je ambiciozan, ali nema vremena za gubljenje – ljudima treba rast prihoda, treba im zaposlenje i bolji uslovi života, treba im razlog da ostanu u svojoj zemlji, umjesto da sreću traže u inostranstvu – navode oni.
Precizirajući detalje, Krasnići i Felinger ističu da ove četiri države vide u bliskoj saradnji u oblastima trgovine, liberalizacije carina, borbi protiv organiziranog kriminala, u razvoju regiona, infrastrukture i regionalnog finansijskog tržišta.
Jedan od prvih ljudi Međunarodne krizne grupe Marko Prelec smatra da je to zanimljiva i dobra inicijativa, s time da ima nekoliko velikih prepreka:
– Postoji tzv. „opticki problem” da će to ličiti na mali korak prema “velikoj Albaniji” jer se radi o četiri države koje imaju u sebi veći ili manji procenat albanskog stanovništva.
Očito u ovu grupaciju se Srbija ne može uključiti zborg spora s Kosovom, kao ni Bosna i Hercegovina zbog problema u uspostavljanju vanjske politike – ocijenjuje Prelec za „Dnevni avaz“.
Prelec: Manjak povjerenja
On navodi da se mora imati u vidu jedan od najvećih problema o odnosima među ove četiri države – manjak povjerenja!
Položaj Makedonije
– To naročito važi za Makedoniju u kojoj su prisutne tenzije zbog makedonsko – albanskih odnosa, ali ta zemlja istovremeno od ovakve inicijative može imati možda i najveću korist. Ona je suočena s konstantnim grčkim blokadama, te joj neka doza solidarnosti može bar djelimično “pokrparti” poljuljanu poziciju u svijetu.
Kosovo također može profitirati uslijed stalnih blokada Srbije i izolacije koju trpi – veli Prelec.
Naš sagovornik ističe i da se mora imati na umu historijsko maslijeđe koje – između ostalog – pravi velike razlike između kosovskih Albanaca i državljana Albanije.
– To jeste jedan narod, ali se oni među sobom jako, jako razlikuju, Kosovski su Albanci odrastali u Titovoj Jugoslaviji i drugačijeg su mentalnog sklopa od onih koji su odgajani u duhu sistema Envera Hodže (Hoxa).
Nadalje, postoje strahovi da bi se Kosovo i Albanija prije ili kasnije mogli ujediniti. Međunarodna zajednica insistira da se o tome čak ni ne govori. Umjesto tih strahova i zabrana, inicijativa o regionalnom približavanju je mnogo pametnije rješenje – ističe Prelec.
On naglašava da i BiH i Srbija imaju interesa od stvaranja balkanskog Beneluksa.
– Nakon ulaska Hrvatske u EU cijeli region čekati će 10 i više godina na pristupanje Uniji. Tu prazninu treba nečim popuniti.
EU bi to mogla i ohrabriti. Šta više, dobro bi bilo da EU sama koristi instrumente priblizavanja i saradnje zemalja regiona u oblasti infrastrukture, struje, promet cestama, željeznicama, avionima… sve je to u prilicno lošem stanju sada, a povezivanjem bi se samo profitiralo – naglašava Prelec.
Politički analitičar iz Vašingtona, Januš Bugajski (Janusz Bugajski) smatra da se region Balkana, izvan EU, treba udruživati „kako bi se povećala produktivnost i poboljšala njihovu privlačnost za integraciju u EU“.
– Trebate produbiti svoju koordinaciju stvaranjem jedinstvenog tržišta. Kombinirani napor vlada u regiji treba usredotočiti na četiri područja: energetiku, promet, zaštitu okoline, te trgovinu – kaže Bugajski za „Dnevni avaz“.
–
Dodaje i da region treba zajednički nastipati i kada su u pitanju obnovljivi izvori energije, te fosilnih goriva, kao i u izgradnji zajedničke energetske mreže.
Tim aktivnostima stvara se tržište od 20 miliona ljudi i jača šanse za ulazak u EU svake zemlje ponaosob.
Bugajski podvlači da zemlje kandidati trebaju same pokretati inicijative, a ne samo čekati datum ulaska u EU.
Krasnići: Kosovo ne treba čekati
Jedan od autora teksta za Euobserver.com, Ekrem Krasnići u razgovoru za „Dnevni avaz“ smatra da „Kosovo ne smije biti žrtva negativnog pristupa Beograda i Banje Luke u regionalnim tokovima i saradnji sa susjednim zemljama“.
– U više navrata vidjeli smo da Kosovo ima problema s postojećim regionalnih inicijativa koje inicira EU zbog politika u Beogradu i Banjoj Luci.
Kosovo ne treba čekati da Srbija i BiH promjene pristup. Umjesto toga treba se usredotočiti na dovođenje na viši nivo saradnje sa zemljama koje su priznale njegovu nezavisnost i sa kojima već ima vrlo dobre odnose već – kaže on, odgovarajući na pitanje zašto u inicijativi nema BiH i Srbije.
Benelux nije stvaranje „velike Albanije“ ili „velike Srbije“
– Benelux koncept nije nikakav projekat stvaraja neke nove države, federacija niti konfederacije država.
Belgija, Holandija i Luksemburg bile su i sada su nezavisne i suverene države. One, putem svog koncepta, te Sekretarijata u Briselu, uspješno kanaliziraju vrlo dobro saradnju ne samo na privrdnom, već i drugim oblastima zajedničkog interesa.
Benelux je i danas jedan od najboljih modela koji bi trebale koristiti naše zemlje za vlastitu korist sa zajedničkim ciljem ubrzavanja EU i NATO integracija.
Naš prijedlog balkanskog Beneluxa, tačnije Južnužnog balkanskog Beneluxa je prijedlog „kopiraj-zalijepi“ modela koji imamu u EU.
Ništa više, ali ni ništa manje.
Oni koji tumače naš prijedlog kao “veliku Albaniju” su potpuno u krivu. Zagovornici “velike Albanije” ili „velike Srbije“ sanjaju kompletnu promjenu granica na Balkanu. Naš prijedlog nema ništa s tim. On nema nikakve veze s promjenama granica postojećih zemalja.
Naš prijedlog je samo struktura koja će koordinirati i dati poticaj regionalnoj suradnji u konkretnijem i formalnijem načinu, kako bi sve četiri zemlje (Albanija, Kosovo, Makedonija i Crna Gora) i njihovi građani imali više koristi. Baš kao što je to slučaj s Belgijom, Holandijom i Luksemburgom – podvlači Krasnići u izjavi za „Dnevni avaz“.