U BiH nema nikakve stimulacije za proširenje porodice i to nikoga u vlasti ne zabrinjavaBijela kuga sve više se širi u BiH koja, nažalost, postaje zemlja staraca. O tome svjedoči statistika, izvještaji domaćih i stranih organizacija. Među ostalima, Odjel Ujedinjenih naroda (UN) za populaciju procijenio je u posljednjoj analizi da će BiH do 2050. godine biti zemlja s najstarijim stanovništvom na svijetu!
Negativan priraštaj
U prilog ovim predviđanjima idu i podaci Agencije za statistiku BiH, koji govore da je od januara do septembra prošle godine u zemlji zabilježen negativan prirodni priraštaj.
Naime, u tom razdoblju 2.829 Bosanaca i Hercegovaca je više umrlo nego što ih je rođeno. No, ovi podaci nisu zabrinuli bh. vlasti, jer ništa ne poduzimaju kako bi zaustavile ovaj negativni trend i popravili demografsku sliku.
Profesor Jusuf Žiga, sociolog koji se godinama bavi ovim problemom, u razgovoru za “Dnevni avaz” kaže da je bijela kuga odavno zahvatila sve krajeve zemlje i da je potreban duži period i mnoštvo državnih programa i projekata da bi se stanje promijenilo.
– Vidim da ima nekih zagovaranja da se na tom planu počne nešto raditi, ali nema nikakvih inicijativa da se unaprijedi zakonska regulativa koja bi obavezala određene društvene segmente koji bi se dugoročnije i intenzivnije bavili tom problematikom. Posao unapređenja prirasta stanovništva ne može biti kampanjski i ad hoc, taj problem zahtijeva dugoročan i kontinuiran pristup – naglašava prof. Žiga.
Kao rješenje ovog problema s kojim se BiH suočava Žiga naglašava potrebu stvaranja ambijenta u kojem će mladi ljudi poželjeti ranije stupiti u brak, a samim tim i dobiti djecu.
– Mora se mladim ljudima obezbijediti posao, pomoći kod rješavanja stambenog pitanja, a i obezbijediti odgovarajući suport za drugo, treće i četvrto dijete. To je jedan veoma kompleksan društveni angažman koji je dugoročan, dobro osmišljen, kontinuiran i koji će, ukoliko ga bude, tek za dvadesetak godina polučiti vidljivije efekte. Ukoliko bi se usvojila jedna pronatalitetna politika, onda bismo mi imali šansu najprije da zaustavimo nagli pad i negativne trendove u bh. stanovništvu i da rehabilitiramo povoljniji demografski prirast – istakao je sociolog.
Etnička osnova
Prof. Žiga ističe i da na etničkoj osnovi imamo homogenizaciju prostora, što je direktni atak na multilateralni karakter društva, i ako imamo u vidu da je u poratnom periodu iz zemlje otišlo oko 250.000 mladih ljudi, a da je tokom rata stradao ogroman broj, onda nam je demografska budućnost veoma upitna.
– To je ono što je nas već “klepilo po glavi”. Benevolentno smo sebi to dozvolili, da nam odu čitave fertilne generacije ljudi od 15 do 25 godina. Mi imamo jedno ubrzano starenje ukupne populacije, uz enormno povećanje starijih kategorija na ukupan broj ljudi, što nam se desilo za 15 umjesto za 50 godina, tako da je to jedna vrlo teška situacija i u pravu su oni analitičari koji nam predviđaju baš jednu tmurnu biološku budućnost na ovim prostorima – upozorava prof. Žiga.
Diskriminacija porodilja i djece
U pet kantona u Federaciji djeca iz socijalno ugroženih porodica uopće ne ostvaruju pravo na dječiji doplatak, a u ostalih pet jedno dijete od države za mjesec života može dobiti od 11 KM u Zeničko-dobojskom do 33 u Sarajevskom kontonu.
RS daje doplatak samo onome ko dobije i drugo dijete – 35 KM po djetetu.
Uz ovakav maćehinski odnos države prema porodiljama i djeci, u BiH su trudnice i majke izložene diskriminaciji, pa su vrlo često na radnom mjestu suočene s otkazima ukoliko ostanu u drugom stanju.
Evropska praksa
Suočavajući se s problemom pada nataliteta, zapadnoevropske zemlje poduzimaju niz preventivnih mjera kako bi ga riješile. Neke od njih su imigraciona politika, odnosno useljenje stanovništva iz trećih zemalja, porezne olakšice, oslobađanje obaveza izdavanja poreza na zaradu bračnih parova s djecom ili pak povoljniji pristup rješavanja stambenih i ostalih životnih uvjeta bračnim parovima s djecom.