Namjera je i da se nametne remetilački faktor u zemlji, da se fingiraju vlastite institucije, da se HNS podrazumijeva kao parlament, a s tom pameću Herceg-Bosna može tek unositi nemir i razdor, posebno šteteći Hrvatima u dijelu BiH na kojem nema nikakve šanse da zaživi, a to su svi teritoriji izuzev prostora od Stoca do Livna, cijeni Slavo Kukić.
Hrvatska zajednica Herceg-Bosna je udruženje koje nema državotvorne ingerencije, definicija je koja se može pročitati na internetskim enciklopedijama, nakon što u pretraživač unesete pojam Herceg-Bosna. Navedeno je i kako je utemeljena 24. maja 1997. u Neumu od društvenih, političkih, privrednih i kulturnih organizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini. Tada je najavljeno da će hrvatska zajednica Herceg-Bosna biti krovna i zborna institucija hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
Ipak, vječito i veliko pitanje ostaje je li to uistinu tek institucija koja će brinuti i brine o nacionalnom i kulturnom identitetu ili se iza svega, ustvari, krije tek zla namjera paradržave ili otcjepljenja, što se skrivalo iza odrednice Herceg-Bosna početkom devedesetih u vrijeme udruženog zločinačkog poduhvata koji je prije dvije i po godine presudio UN-ov krivični sud u Haagu.
Profesor Slavo Kukić stava je da to danas nije zajednica koja istinski brine o identitetu ili kulturi jednog naroda. Zajednice koje istinski brinu o narodu, njegovoj kulturi, tradiciji i identitetu rasprostranjene su svijetom te čak i poželjne. Iza HZHB-a, ipak, stoji nešto sasvim treće, smatra on.