Mapa koja prikazuje poziciju velikih zaliha plinaGoleme zalihe plina u podmorju između Kipra i Izraela, procijenjene na gotovo 40 biliona prostornih metara, u središtu su novih geopolitičkih nadmetanja na Bliskom istoku,
koja američka TV-mreža Fox News u svom osvrtu u utorak naziva “Bitkom za Levijatan”, prema šifriranom nazivu jednog od novootkrivenih plinskih polja.
Američki geološki institut (USGS) procijenio je da zalihe plina u podmorju istočnog Sredozemlja, između Kipra i Izraela, iznose 37,49 biliona prostornih metara.
Ta procjena odgovara količini od 20 milijardi barela nafte i dvadeset puta premašuje američke strateške zalihe nafte. Zajednička eksploatacija Izrael bi učinila energetski nezavisnom zemljom, a takav bi razvoj odgovarao američkim interesima, no protive mu se Turska, Iran i Liban, ocjenjuje Fox News.
Kada je u septembru 2011. teksaška kompanija Noble Energy počela probna bušenja, izazvala je napetosti s Turskom koja je pozvala vladu kiparskih Grka da odmah prekine istraživanja i najavila da će u protivnom i sama početi probna bušenja te je u te vode poslala svoje ratne brodove.
Kipar je od 1974. podijeljen na južni, grčki, i sjeverni, turski dio, i Ankara tvrdi da kiparski Grci nemaju prava eksploatirati prirodna bogatstva sve dok otok ne bude ponovo ujedinjen.
Kroz “ekskluzivne ekonomske zone” Izrael i Kipar na međunarodnoj razini polažu pravo na ta plinska polja koja bi, prema analitičarima, mogla Izraelu donijeti 130 milijarda dolara (99,4 milijarde eura) zarade.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu u februaru je posjetio Kipar kao prvi izraelski premijer i dvije su zemlje sklopile niz sporazuma te razgovaraju o izgradnji podmorskih plinovoda, rafinerija, zračnih baza i druge infrastrukture koja bi trebala olakšati i osigurati njihov zajednički posao.
Uspiju li, Izrael više ne bi ovisio o energentima već bi i sam postao izvoznik i stekao prednost u odnosu na Kinu i Indiju, velike kupce energenata, navodi Fox News.
Na zalihe nafte pravo polaže i Liban, u kojem djeluje radikalni pokret Hezbolah, koji SAD i Izrael drže terorističkom organizacijom, a Iran i Rusija, najveće izvoznice prirod nog plina, svjesne su kakvu bi konkurenciju nova ležišta nanijela njihovim gospodarstvima, dodajeamerička TV mreža.
“Iran, prirodno, kao neprijatelj Izraela, učinit će sve kako bi spriječio bilo kakve aktivnosti koje bi Izraelu omogućile više sigurnosti, napretka ili veću održivost kao suverene zemlje,” rekao je John Sitilides, savjetnik State Departmenta i lobist u Washingtonu.
Ocijenio je da bi Iran, preko svojih saveznika, libanskog Hezbolaha ili palestinskog Hamasa, mogao pokušati spriječiti Izraelu buduće isporuke plina.
Za Washington je izraelska energetska neovisnost poželjna, a odgovara i američkim sigurnosnim interesima, piše Fox News te dodaje da je administracija američkog predsjednika Baracka Obame pozvala Kipar i Tursku da odbace retoriku sukobljavanja i dogovore rješenje za zajedničku eksploataciju plinskih polja.
Turska je kiparska probna bušenja nazvala “sabotažom” pregovora o ponovnom ujedinjenju Kipra, a vlada kiparskih Grka zaprijetila je blokadom turskih pregovora o ulasku u Evropsku uniju ako se Ankara nastavi protiviti planovima istraživanja nafte.
Spor zbog vlasništva potencijalnih zaliha nafte u vodama oko Kipra poklopio se s napetošću u regiji zbog vrlo zategnutih odnosa Turske i Izraela.