“Freedom House” objavio godišnji izvještaj: Srbija i Hrvatska slobodne države, BiH samo djelomično

Mapa slobodnih, djelimično slobodnih i neslobodnih zemalja

Američka organizacija Freedom House u godišnjem izvještaju ocijenila je da opada broj slobodnih država u svijetu, ali da je Arapsko proljeće tokom 2011., inspirisalo mnoge koje žive u represivnim režimima.

Među slobodnim državama svijeta su Hrvatska, Crna Gora i Srbija, a Bosna i Hercegovina, Kosovo i Makedonija djelimično su slobodne zemlje. U rangu neslobodnih su Rusija, Bjelorusija, Iran, Irak i Afganistan.

Crna Gora

U izvještaju “Sloboda u svijetu 2011: Autoritarni izazov demokratiji” američke organizacije Freedom House ocijenjeno je da je Crna Gora slobodna zemlja, koja je dobila srednju ocjenu i koja ne postiže dovoljno zbog nedovoljnog stepena vladavine prava.

Sudeći po tumačenjima predstavnika Freedom House-a, može se zaključiti da će Crna Gora biti ocijenjena bolje kada se zakoni budu dosljedno poštovali i kada sudstvo bude nezavisno, prenosi iz Podgorice Esad Krcić.

“Ja ocjenu Freedom House-a ne vidim kao stagnaciju, jer je teško za očekivati da se u kratkom periodu od jedne godine ponovo značajno napreduje”, rekao je za naš program direktor Centra za monitoring Zlatko Vujović.

‘U 2009. mi smo bili djelimično slobodni. Pomak sa djelimično slobodne na slobodnu zemlja je prilično značajan i on se očuvao u ovoj godini. Naravno, ostaje još dosta toga da bi smo poboljšali postojeće ocjene. Ali rezultat za Crnu Goru nije loš kada ga uporedimo sa, recimo, slučajem Makedonije koja je kandidat za članstvo u EU a slobode su u toj zemlji ocijenjene nižom ocjenom – kao djelimično slobodna. Slična situacija je i sa onim zemljama koje pretenduju na članstvo u EU, Albanijom i BiH, tako da ja vjerujem da bi, ukoliko bi se nastavio neki trend pozitivnih promjena, mogli narednih godina da očekujemo i bolji rezultat.”

Iz Freedom House-a je objašnjeno da je Crna Gora ocijenjena kao slobodna zemlja jer je, prema njihovom sistemu ocjenjivanja, u posljednjih nekoliko godina konstantno bilježila progres, odnosno, da je ocjena rasla nakon prethodnog usvajanja zakona kako bi Crna Gora dostigla institucionalni kapacitet nezavisne države, ali i zakona koji su u skladu sa standardima EU.

“To je zasnovano na velikom broju stvari: funkcionisanju izbora, usvajanju novih zakona iz oblasti pravosuđa, mjerama antikorupcije… Postoji širok dijapazon ocjena koje dajemo zemljama na osnovu  nezavisnosti pravosudja, poštovanju zakona, slobode medija, slobode vjeroispovijesti.  Crna Gora najveću ocjenu ne dobija zbog stepena poštovanja zakona i nezavisnosti sudstva,” rekao je Vijestima Gordon Bardos, analitičar Freedom Hause-a, zadužen za Crnu Goru.

Bosna i Hercegovina

Kada je u pitanju BiH, izvještaj Freedom House-a, ocjenjuje profesor dr. Esad Bajtal ne otkriva ništa novo. Odnosno, otkriva samo ono  što se u BiH ili “mudro” prećutkuje ili uporno demagoški prikriva, kaže Bajtal u razgovoru sa Gordanom Sandić Hadžihasanović.

Šta je razlog, i za jedno i za drugo: za prećutkivanje i prikrivanje?

Prećutkuje se usljed činjenice da je stanje djelimične slobode, ograničenih građanskih prava, korupcije i stalno podgrijavane etničke napetosti svojim kontinuiranim prisustvom postalo nešto sasvim normalno na životnoj i političkoj sceni Bosne i Hercegovine. Prikriva se utoliko što stranački lideri stalnim šminkanjem ekonomski i politički krajnje loše bh. stvarnosti nastoje izbjeći vlastitu i stranačku odgovornost za takvo stanje stvari, koje je u potpunoj suprotnosti sa njihovim, dvodecenijski uporno ponavljanim predizbornim pričama i obećanjima. Nažalost, u situaciji stranački opredijeljene, bestidno servilne, poslušne i nedosljedne bh. inteligencije, te skoro potpune massmedijske kontrole, prozirno i uporno šminkanje stvarnosti i nije posebno težak dnevnopolitički zadatak. To najbolje potvrđuje opora činjenica da već dvadesetak godina jedni i isti uspješno plivaju na nepromijenjenom klero i etno-ideološki potpuno izlizanom verbalnom obrascu.

Je li umjesno pitati, šta je to sa bh. glasačima?

Pravo pitanje je kako je moguće da nakon svega: nakon besmislene ratne kalvarije, gladi, siromaštva, bijede, sveopšte egzistencijalne i lične  nesigurnosti, i danas (dvadest godina poslije), ti isti punoljetni građani ne uviđaju pogubnost klero-etničkih koncepata, uzajamnih stranačkih optužbi i jalovih obećanja koja ne vode nikuda i ničemu. Izgleda, kako bi to rekao stari francuski filozof, “živimo s našim pogreškama kao s mirisima koje nosimo: ne osjećamo ih, i oni su neugodni samo drugima”.

Iza izraza „snalažljivost“, krije se poseban bh. recept za nelegalno bogaćenje, odnosno za cvjetanje mita i korupcije. Zašto je to tako?

Logički govoreći: niko nema potrebe da se snalazi tamo gdje vlada Zakon. Odnosno, tamo gdje prava i obaveze striktno i jasno reguliraju životne i društvene odnose. U tom smislu, snalažljivost je, dakle, protivzakonita, i protivpravna kategorija. Ona je ta koja nemoralno i grubo ruši zakonom zagarantiranu jednakost građana. Njihova prava i njihove slobode. A to praktično znači da, zahvaljujući “snalažljivosti”, gori živi bolje od dobrog; da nesposobni zauzima mjesto sposobnog; da neradnik živi bolje od radnika. Društvo u kome se to događa društvo je nepravde, odnosno, nepravedno društvo, što je iz Izvještaja “Freeddom Hous” jasno vidljivo.

Kosovo

U izvjeđštaju Freedom House-a Kosovo je ponovo rangirano u kategoriju delimično slobodnih država. Situacija na Kosovu se nije promenila, obzirom da je Kosovo dobilo iste ocene kao i u prošlom izveštaju, prenosi RSE novinarka iz Prištine Amra Zejneli.

Tako je Kosovo i ove godine dobilo ocenu 5 za politička prava i ocenu 4 za građanske slobode, kategorije koje određuju slobodu u jednoj zemlji.

Ocene od 1 do 2.5 predstavljaju slobodne zemlje, od 3 do 5 su delimično slobodne a od 5.5 do 7 zemlje bez slobode.

Delimično slobodne zemlje često pate od korupcije, slabe vladavine zakona, etničkih i verskih sukoba, kao i od jednog političkog ambijenta gde samo jedna partija uživa dominaciju, bezobzira na stepen pluralizma.

Ozbiljnu primedbu ove godine dobila je i Albanija.

“U Albaniji je zabeleženo smanjenje ocena zbog ubistva opozicionih demonstranata u januaru prošle godine, zbog politizacije izbornih mehanizama za vreme opštinskih izbora u maju, kao i zbog neuspeha sudstva da nepristrasno sudi za korupciju u slučaju jedngo visokog političkog zvaničnika”, navodi se o Albaniji u izveštaju Freedom House-a.