Naslovna Tekstovi, Vijesti

Razgovor sa povodom: Azem Dervišević Zenga Ekskluzivno iz prve ruke: Šta je bilo ovih dana u Daytonu, Ohio?

Razgovor vodio: Nihad Krupić, autor
Bosanska Dubica, RBiH Vancouver, Canada

Sarajevo 1992 godina, Azem Dervišević Zenga, najmlađi sarajevski komandant Armije RBiH

Azem Dervišević Zenga je nevjerovatan lik. Heroj iz rata, heroj u miru. Nikad u drugom rovu, uvijek u prvom. I onda u Bosni i sada u Americi. U Sarajevo došao 5 aprila 1992, direktno sa hrvatskog fronta. Imao je tada u torbi dvije ratne uniforme i kada je obukao jednu od njih i stao pred naše prve borce koji su bili u civilnim odijelima, dobio je nadimak Zenga i tako postao najmlađi sarajevski ratni komandant. Slikao se u ratnom sarajevskom paklu ispod američke zastave, želeći da vidi tu veliku Ameriku…Onda…Kasnije došao u Boston ranjen, na štakama, osnovao familiju, školovao se, pokrenuo uspješan business, uključio se u BiH organizacije u Americi, ovih dana bio u Deytonu i stao hrabro odvažno i ponosno pred one koji su poslani da prestavljaju Bosnu a u stvarnosti govore da državne Bosne nema već postoje dva entiteta koji imaju državne ingerencije, ovlasti i pravnu i političku moć.“ ”.

Dok je juče čekao avion za Boston u dugom razgovoru mi je pomenuo i ovo: “ U životu mi se mnogo želja ispunilo, a i borio sam se za njih, nisam čekao, ali imam još jednu posebnu veliku, a to je, da vidim Bosnu i Hercegovinu kao modernu, demokratsku i u stvarnosti ravnopravnu susjedima. Državu u kojoj će svi njeni narodi i gradjani imati ista prava na cjeloj teritoriji. Mi Bošnjaci želimo da budemo ravnopravni svim drugima narodima u regiji i ne želimo ništa za sebe što ne bi željeli da i drugi imaju.

Za to sam se sa puškom borio u ratu a u miru nastavljam borbu koristeći politička i ekonomska sredstva. Hvala Bogu nisam sam, ima nas na hiljade u domovini i u cjelom svjetu, od Australije do Sjeverne Amerike. Ako Bog da kad djecu iškolujem na Drinu se vracam jer mislim da se Bosna svuda brani a na Drini najvise.”

O Azemu sam pisao prije 5 godina u kolumni VRIJEME HEROJA http://www.orbus.be/aktua/2010/aktua2973.htm

Pa da krenemo sa razgovorom:1                                                                                                                                Dayton , Ohio, 19. novembar 2015

                                                                                              Azem Dervišević Zenga u društvu vojnog atašea USA u Sarajevu pukovnika Mark Karas

Zbog čega si došao u Dayton?

Da vidim na licu mjesta gdje moja domovina i moj narod stoje, čemu se može nadati, šta govore oni koji vole i oni koji ne vole Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake u njoj, i pogotovo da onima koji ih ne vole pokažem da sam još uvijek vojnik domovine i da nisam sam. I da sam postajući član američkog društva naučio zbog čega je slobodna i demokratska država važna za svakog stanovnika u njoj i zbog čega ne treba posustati od puta koji vodi ka zajednici demokratskih i ekonomsko uređenih zemalja svijeta. Naravno, ovdje sam i da vidim ko nam smeta na tom putu i da takvima u lice kažem, pronađite drugu zemlju ako ne volite Bosnu, a nju nećete nigdje nositi sa sobom, nikad djeliti i nikad više zlostavljati, mučiti, progoniti, ubijati i okupirati. Meni je svakako sada puno lakše nego mnogima u Bosni, jer mi niko ne određuje šta trebam reći i kako se ponašati. Ja sam patriota iz svog džepa.

2

                                                                                     Delegacija Kongresa Bošnjaka Svijeta u Ohio, Ahmed ef. Cerić, Emina Cerić u društvu sa Valentinom Inckom

Bio si i član delegacije Kongresa Bošnjaka Svijeta na ovom skupu?

Da, i to mi je svakako bila i čast. Ja sam član Upravnog Odbora Kongresa Bošnjaka Svijeta-KBS koji je osnovan u Sarajevu 16. jula 2011. Ovdje u Sjevernoj Americi smo radili godinama na pripremi osnivanja KBS. Od početka si bio sa mnom u tom timu i znaš da nije bilo lako. KBS se za obilježavanje 20. godišnjice Deytona pripremao mjesecima i u posebnoj Rezoluciji , koja je promovisana prije nekoliko dana, 19 novembra 2015 u hotelu Evropa u Sarajevu, rekao svoj stav i odnos prema Deytonskom ugovoru. (Pročitajte Rezoluciju KBS na ovom linku http://www.kbs-wcb.org/index.php/vijesti/142-kimeta ).

3

Predstavljanje rezolucije KBS o Deytonu: Sa lijevo na desno Prof. dr. Suad Kurtćehajić predsjednik Vijeća Bošnjačkih Intelektualaca, Mustafa Hajrić predsjednik UO KBS, Muris Pozderac, generalni sekretar KBS i General Sulejman Vranj član NO KBS

Uporedo sa aktivnostima u Sarajevu, velika delegacija KBS na čelu sa mnom je došla u Dayton. Osim mene tu su bili Suad Tica, član UO KBS iz Jaksonvilla, Ahmed ef. Cerić član GO KBS iz Jaksonvilla, Mujko Erović, član UO KBS iz Chicaga i Emina Cerić, prvi poslovni sekretar glavnog ureda KBS koja je ranije stigla iz Sarajeva.

Kako se inače moglo doći na ovaj skup?

Amerika je veoma organizovana zemlja i sve je mjesecima ranije isplanirano do u detalje. Svaki skup ima organizatore koji bez obzira na važnost skupa ne želi da troši novac od saveznog budžeta nego se financira iz profita sa tog skupa. Inače financije su i moja profesija pa znam kako to ide u USA. Bilo je nekoliko organizatora na čelu sa University of Dayton koji su pripremili plan i program i poslali ga zvaničnicima država učesnika u ovim pregovorima, novinarima kao i organizacijama..

Više informacija se može naći na ovom linku https://udayton.edu/m/daytonpeaceaccordsat20/

Oni koji su pozvani da drže panele imaju poseban status, novinari i ostali su se morali registrovati i platiti da bi mogli prisustvovati panelima na kojima se diskutovalo o samom Daytonu. Registracija je koštala $300, a centralna večera gdje je govorio bivši američki predsjednik Bil Klinton je bila $700. Delegacija Kongresa Bošnjaka Svijeta je naravno sve troškove plaćala vlastitim novcima, dok su naši političari trošili budžetski novac građana BiH i na kraju kako je većina nastupila nije ni trebala da dođe u Dayton.Pogotovo Igor Crndak , ministar valjskih poslova BiH koji se raspričao kako mi (kao BiH) moramo sa Rusijom imati čvršće veze, nakon čega sam postavio pitanje koga on predstavlja; svoju partiju ili politički pravac naroda iz kojeg dolazi ili zemlju BiH kada ne govori u ime većine njenih građana koji znaju da im je Evropska Unija i Nato završni cilj tranzicije i integracije zemlje. Nakon mojih riječi potpuno se utišao, često me mjerio a i ja njega i sutradan se nije ni pojavio na ostalim panel diskusijama. Tražio sam da BiH dijaspora ima isti tretman kao što ima dijaspora susjedne Hrvatske i Srbije. Nama Bošnjacima prognanim po svjetu i nakon 20. Godina Daytona se sve čini da ne budemo ravnopravni u svojoj matičnoj državi. Zbog komplikovanog procesa vađenja BiH dokumenata i učešća u izborima dijaspora je dovedena u potpuno podređen položaj i politički ne može da utiče na odluke koje se donose u samoj BiH. Ali i to će se vjerujem promjeniti kada mnogi iz dijaspore shvate da se moraju uključiti u politički proces u domovini i da budu poštena i časna alternativa trenutnom političkom i ekonomskom beznađu.

4

                                                                                                                        Emina Cerić i Haris Hrle, ambasador BiH u USA

Ko je još od BiH Zvaničnika bio na ovom skupu?

Amerika je centar političke moći i mi smo iz tog razloga svoje djelovanje bazirali na saradnji sa našim BiH zvaničnicima u Njujorku i Washingtonu kao i na američkim senatorima i kongresmenima koji su do sada progurali u Senatu i Kongresu mnogo naših rezolucija. Iz Washingtona je došao ambasador BiH Haris Hrle, jedan fin i sposoban diplomata koji iza sebe ima uspješnu misiju. On je ujedno  svijetlija strana naše diplomatije u USA. Inače u našoj diplomatiji kao i drugim djelovima političkih struktura vlasti u BiH sjedi značajan broj političara koji primaju visoke plate od BiH građana a prestavljaju samo interese političkih ili business elita. I nisu postavljeni na te dužnosti zbog sposobnosti već zbog podobnosti i što će slijepo raditi po direktivama svojih partiskih vođa. Sami građani su djelom krivi za to jer se agresivnije ne bore za opšti interes. Ovakvi političari su nas doveli u vanredno stanje u kojem se nalazi naša država i iz ovoga se može izaći samo mobilizacijom velikog broja gradjana u aktivnije političko djelovanje i uvezivanje svih BiH patriota u zajednički front u borbi za BiH

Ko je došao iz BiH?

Osim tog Igora Crndaka bili su Ivo Komšić i Ljubo Bešlić gradonačelnici Sarajeva i Mostara, bio je i gradonacelnik Banja Luke Slobodan Gavranovic. Ova tri gradonačelnika su na jednoj konferenciji dogovorili suradnju tri grada, što je veoma pozitivno da gradovi u Bosni i Hercegovini imaju dobru suradnju izmedju sebe.

Ivo Komšić je imao fantastično predavanje. Rekao je sve što se trebalo reći sa pozicije bosanskog čovjeka i pravog Sarajlije i Bosanca, i ja mu odajem puno priznanje za njegov nastup. Dosta web portala je popratila Ivin govor.

5

                                                                                           Zenga u društvu Ivice Puljića novinara i Ljube Bešlića gradonačelnika Mostara

Takođe je obraćanje Muhameda Šaćirbeya izazvalo veliku pažnju jer je bio učesnik ovih pregovora 20 godina prije. Muhamed je briljatno obrazložio detalje vezano za pristanak naše strane kao i ucjene pod kojima je bila BiH delegacija. Istakao je da je Dayton cementirao etničke podjele i legalizovao sistem koji se temelji na etničkoj osnovi i rezultatu ratnih osvajanja, u prvom redu Srba. Očekivalo se da dođe neko iz BiH predsjedništva ali osobno mislim da ništa značajno ne bi ni rekli i da bi ovaj skup shvatili kao ceremoniju gdje treba proslaviti Daytonski sporazum a ne sahraniti ga. Za predstavnike Kongresa Bošnjaka Svijeta ovaj skup je prije svega predstavljao mjesto gdje ćemo početi da sahranjujemo Daytonski sporazum i krenemo ka rađanju normalnog građanskog ustava države Bosne i Hercegovine. To smo izričito i naglasili u našoj Rezoluciji.

Veoma prijatno me je iznenadio i govor Valentina Incka koji je istakao mnogo mana u Deytonskom dogovoru i posebno naglasio da on nije sveto slovo i da je vrijeme za bolje rješenje. Posebno je dao osvrt na veoma komplikovanu birokraciju, korupciju koja vlada u svim sferama BiH društva, blokiranje odluka koje idu ka snaženju centralnih državnih institucija od strane predstavnika RS i beskompromisnu medijsku borbu između različitih političara i političkih partija. Kroz njegove riječi sam mogao naslutiti da je i međunarodna zajednica spremna za veliko pospremanje u BiH, a jedino naši bošnjački političari još uvijek mudro šute o svemu tome i bespotrebno se troše na međusobnim obračunavanjima.

6                                                                                                                Emina Cerić i Maureen Cormack, ambasador USA u BiH

Kakvi su bili nastupi američkih zvaničnika u BiH?

Maureen Cormack, ambasador USA u BiH je naglasila da se mnogo reformi provodi u BiH ali da to ide sporo. BiH po njenim riječima ima budućnost i svaki pokušaj separatizma će biti sankcionisan. Inače znajući kako radi američka diplomatija dovoljan je podataka da ambasadorica Cormack već duže vrijeme ne želi da se sastane sa Miloradom Dodikom, što je najbolji znak šta misli zvanični Washington o Dodiku i njegovom referendumu. Ja sam mišljenja da naši politički predstavnici se uzaludno ne troše u tome da stave veto na odluku Skupštine RS o sprovođenju referenduma. Ovdje treba biti mudar i pustiti da separaisti sami sebe dovedu pred zid jer koliko mi se čini Milorad Dodika najviše radi na ukidanju onog čega je sada predsjednik , što ja i prave patriote zovem genocidna tvorevina zvana Republika Srpska.

Drugi američki predstavnik u BiH vojni ataše pukovnik Mark Karas je sa takvim oduševljenjem pričao o profesionalizmu vojnika BiH da ga je bilo milina  slušati. Rekao je da postižu izvanredne rezultate na vježbama, puno bolje od mnogih vojnika država koje su članice NATO saveza. Posebno je napomenuo da bi u bilo kojem ratu kraj sebe uvijek želio da ima naše vojnike.

Za koji momenat možeš reći da ti je obilježio boravak u Deytonu?

Svakako je to bilo predavanje američkog analitičara i stručnjaka za Balkan Edwarda P. Jospeha koji je nemilosrdno iznosio činjenice vezane za agresiju nad Bosnom i Hercegovinom i genocid nad Bošnjacima, posebno istakavši da je RS produkt nezapamćenog etničkog čišćenja i genocida nad Bošnjacima i da je to svakako genocidna tvorevina. Nakon njegovog predavanja javio se predstavnik banjalučkih „Nezavisnih Novina“ i upitao zašto naziva RS genocidnu tvorevinom i kada će to prestati. On mu je odgovorio; „Kada Vi prihvatite istinu i prestanete obamnjivati svoj narod“. Kada sam vidio kako izgleda lice tog novinara nakon što mu je Edward odgovorio zašto naziva RS genocidnom tvorevinom shvatio sam da je svijet i te kako upoznat šta se sve dešavalo u BiH i da mu je puna kapa srpskih laži i obmana. Nakon toga je Edward dodao da bi najbolje bilo za srpsku političku elitu u BiH da prizna genocid i zločin koji su počinili i poput Njemaca nakon holokausta oslobode nove generacije bilo kakve odgovornosti. Svakako vrijedi istaći i nastup Bila Clintona koji kaže da je Dayton ispunio svoju svrhu i da se ovog ljeta u Srebrenici sreo sa mnogo mladih ljudi koji mogu i znaju kako prevazići trenutno političko beznađe. Spomenuo je i da američka vlada otvara fond za pomoć malim produzećima u BiH.

7                                                                                   Zenga i Emina sa Edward P. Joseph direktorom američkog instituta za svjetska zbivanja.

Da li je bilo govora o nastupu BiH zvaničnika u Deytonu 20 godina prije?

Dosta američkih panelista od kojih su neki kreirali ovaj ugovor i bili u timu Richarda Holbrooka su napomenuli da je Alija Izetbegović u ovim pregovorima izvukao maksimum. Naročito daleko je otišao Peter Galbright nekadašnji američki ambasador u Hrvatskoj. On je rekao: „ Franjo Tuđman je bio potpuno nezainteresovan za bilo kakav ishod. Bilo mu je svejedno šta god da se odlučio i nestrpljivo je čekao da ide kući. Slobodan Milošević je želio da Srbiju izvuče iz tog blata neokaljanu i nije ga se ticala sudbina BiH Srba ali je želio da imaju svoju teritoriju. Alija Izetbegović je bio je u poziciji da pregovara sa svezanim rukama na leđima. Njegova pobjeda je bila da Brčko bude distrikt, Goražde u sastavu Federacije, Sarajevo nedjeljivo…njegov najveći poraz je bio naziv Republika Srpska i on je toga odmah bio svjestan..Veoma tužan i jedva na nogama je prihvatio tu odluku i razveselio Richarda Holbrooka koji je mogao ići kući da slavi američki porodični praznik Thanksgiving. Galbright je posebno istakao da je najveća greška američke administracije bila što se nije dozvolilo Armiji RBiH da nastavi napredovanje i oslobodi Banjaluku. Nakon toga nebi bilo Daytona i BiH bi bila mnogo bolja zemlja nego danas. Još nešto je rekao Peter  što nije prenešeno u medijima: „Slobodan Milošević je završio u Hagu i bio bi osuđen da nije umro. Franjo Tuđman da nije umro sigurno bi završio u Hagu i osuđen a Alija Izetbegović nikad ne bi bio u Hagu, jer ipak bio čovjek koji je imao posebna demokratska načela i da njega nije bilo pitanje je da li bi bilo uopšte BiH države“…

8                                                                                         Peter Galbright u društvu člana delegacije KBS u Daytonu Ahmed ef. Cerića,

Na kraju šta dalje?

Ovo u Ohio se završilo..Zvaničnici ili oni koji donose odluku su bili diplomatski uvijeni, oni koji kreiraju donošenje odluka su bili otvoreni i rekli Dayton treba mjenjati. Svi se slažu da se mladi i novi neokaljajni ljudi u Bosni i Hercegovini trebaju uključiti u politički proces, istaknuti svoje kandidature na izborima, svoju platformu djelovanja i preokrenuti mišljenje da u BiH više niko od političara nije pošten. Kao član Upravnog Odbora Kongresa Bošnjaka Svijeta (web link http://www.kbs-wcb.org/) ponavljam zaključak naše rezolucije povodom 20 godišnjice Dejtonskog sporazuma:

“Tražimo od svih odlučujućih faktora Međunarodne Zajednice da pripreme i odmah sazovu posebnu Međunarodnu Konferenciju na kojoj bi se postigao dogovor o zamjeni Dejtonskog mirovnog sporazuma kvalitetnijim i funkcionalnijim rješenjem za unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovine, a koje će biti potpuno provedivo i u skladu sa svim evropskim standardima. Tražimo od međunarodnih faktora a posebno Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke i Francuske da podrže donošenje gradjanskog ustava po uzoru na ustav koje imaju ove zemlje. Sa tim rješenjem bi se zaštitio suverenitet Bosne i Hercegovine i omogućila vladavina građanskih a ne etničkih ili nacionalnih oblika prava. Kongres Bošnjaka Svijeta ne prihvata nikakvu etničku podjelu Bosne i Hercegovine i zalaže se za državu Bosnu i Hercegovinu u kojoj žive gradjani a ne suprostavljene etničke zajednice.”

Ovo je stav organizacije koju predstavljam i očekujem da svi oni koji dijele naše mišljenje i platformu djelovanja uđu sa nama u zajednički front za bolju i prosperitetniju BiH. Samo da napomenem još jedan detalj: “Prije samog polaska iz Bostona u Washington dobio sam poruku iz Sarajeva da je uhapšen moj prijatelj i suborac…ratni komadant, general Ahmet Sejdić, koji je i podpredsjednik Kongresa Bošnjaka Svijeta. Došao sam u Dayton zabrinut , tužan i ljut. Nakon što je pušten na slobodu sutradan mi je u razgovoru rekao :

“Ne brini se za mene. Nisam se bojao onda a pogotovo sada. Za svaki svoj postupak kao komadanta sam spreman odgovarati. Za Bosnu i Hercegovinu, našu domovinu, se uvijek vrijedi boriti”.

Njegove riječi su me ohrabrile i sa njima završavam ovaj razgovor

ZA BOSNU I HERCEGOVINU, NAŠU DOMOVINU, SE UVIJEK VRIJEDI BORITI…