Odluka ministra Suljagića upućena svim osnovnim i srednjim školama da “ocjena iz
vjeronauke ne ulazi u prosjek za opšti uspjeh” izazvala burne reakcije
Odluka kantonalnog ministra obrazovanja i nauke Emira Suljagića od 22. aprila 2011. godine upućena svim osnovnim i srednjim školama na području Kantona Sarajevo da “ocjena iz predmeta Vjeronauka ne ulazi u prosjek za opšti uspjeh” izazvala je burne reakcije, ne samo u KS.
Bilal Hasanović, profesor Islamskog pedagoškog fakulteta u Zenici, upozorava da je na ovaj način Suljagić ozbiljno ugrozio status predmeta Vjeronauka i diskriminirao učenike koji pohađaju ovu školsku disciplinu.
– To je, navodno, uradio kako učenici koji pohađaju nastavu vjeronauke ne bi bili u povoljnijem položaju od onih koji taj premet ne pohađaju, što je, u najmanju ruku, apsurdno i pedagoški neutemeljeno. Vrlo je čudno, ako ne i tendenciozno, obrazloženje ministra da “na taj način učenici koji pohađaju nastavu vjeronauke, ali i učenici koji je ne pohađaju neće biti dovedeni niti u povoljniji niti u nepovoljniji položaj” – kaže Hasanović.
On dodaje da učenici koji pohađaju vjeronauku imaju legitimno pravo da plodove i rezultate svog rada vrednuju i kroz opći uspjeh, što je upravo i smisao riječi “unapređivati i širiti vjerske slobode”, kako je navedeno u odredbi Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH.
U ovom slučaju, upozorava Hasanović, ta sloboda ne samo da nije unaprijeđena nego je i ugrožena, kako se učenici koji, po svom izboru, ne pohađaju vjeronauku ne bi našli ugroženi.
– Očita je tendencija da se učenici koji ne pohađaju vjeronauku žele nagraditi, a ovi drugi kazniti, kako bi im se stavilo do znanja da nije baš poželjno da uče vjeronauku. I pri tome se uopće ne uzima u obzir 80 posto učenika koji su se, zajedno sa svojim roditeljima, opredijelili za nastavu vjeronauke. Pitamo se šta bi bilo da je kojim slučajem ovaj procent obrnut – kaže Hasanović.
Ako ova odluka ostane i naredne godine, Hasanović kaže da će učenici izgubiti interesiranje za vjeronauku. Tada bi se, kaže, neki funkcioneri, poput gospodina Suljagića, vjerovatno svim silama okomili na vjeronauku kao “suvišan” i “nepotreban” predmet, baš kao što su svojevremeno socijalističke vlasti obrazlagale zabranu vjeronauke u osnovnim i srednjim školama.
Uz vjeronauku uvesti i etiku
Profesor Hasanović poručuje ministru Suljagiću da bi mnogo više učinio za svoje “štićenike” ako bi se izborio da se toj kategoriji učenika osigura alternativna nastava, odnosno umjesto vjeronauke uvede etika ili sličan predmet, što bi bilo u duhu evropskih standarda i konvencija.
– Ovako, svi oni koji pohađaju vjeronauku, njihovi roditelji, kao i nastavnici ove discipline, ne mogu biti spokojni ovakvim odlukama Ministarstva, pogotovu što oni o tome nisu uopće konsultirani. Stvar je suviše ozbiljna da bi se o njoj šutjelo – upozorava Hasanović.