Tadić je rekao da bi se eventualnim miješanjem u unutrašnje stvari BiH prešla “crvena linija” i ponovile neke greške iz prošlosti
Lideri Srbije, Turske i Bosne i Hercegovine dogovorili su se danas u Karađorđevu da se tri države u budućnosti iskreno pomažu u procesu eurointegracija, ali bez mješanja u unutrašnje stvari susjeda.
Sa mjesta na kojem su Slobodan Milošević i Franjo Tuđman pre krvavog raspada bivše Jugoslavije dogovarali podjelu BiH, predsjednik Srbije Boris Tadić, Turske Abdullah Gull i članovi Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović, Bakir Izetbegović i Željko Komšić poručili su da su se danas obračunali s “duhovima prošlosti” i okrenuli se budućnosti.
Borba protiv predrasuda
Predsjednik Tadić je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa Gullom i Radmanovićem izjavio da je preduslov kvalitetne saradnje u budućnosti iskorjenjivanje predrasuda
– Zajedno se moramo boriti protiv predsrasuda proisteklih iz naše teške historije, jer, ako ostavimo prostor za predrasude, u budućnosti ćemo se suočiti sa brojnim problemima, poručio je Tadić.
– Želimo da čitav region bude što pre integrisan u EU, i to je najvažniji politički cilj koji na kraju treba da donese dobrobit našim građanima. Hrvatska što prije treba da postane članica EU, ali važno je da nakon integracije Hrvatske ne bude napravljena velika pauza do integracije sljedeće države, rekao je Tadić.
Predsjednik Srbije je naglasio da je današnji susret trilateralni sastanak, a ne međunarodna konferencija o BiH, jer, kako je naveo, nijedna od tri države samostalno nema kapacitet da riješi mnoge od problema nastalih u prošlosti.
Susret je, kako je objasnio, upriličen upravo u Karađorđevu, mestu na kojem su u prošlosti donošene neke dobre, ali i neke loše odluke, kako bi se pokazalo da tri države, bez obzira na to što u pojedinim stvarima imaju različito poimanje istorije, žele da dele zajedničku budućnost.
Preduslov zajedničke budućnosti je, prema Tadićevim riječima, pomirenje, prije svega između Srbije i BiH: “U prošlosti su napravljene velike i teško premostive greške, ali naša obaveza je da premostimo jaz koji postoji.”
Predsjednik Turske izrazio je nadu da će se tri države u budućnosti naći “pod zajedničkom kapom” EU i NATO, a da će u međuvremenu sarađujući rješavati probleme od zajedničkog interesa.
– Naš cilj je da ovo područje koje je nekad bilo poprište sukoba preobrazimo u region zajedništva koji će ići ka budućnosti i uspostavljati čvrstu saradnju, rekao je Gull, i naglasio da Balkan nije na periferiji Evrope već u njenom centru, a da je Srbija srce tog regiona.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović rekao je da susreti poput današnjeg pokazuju da, nakon burne prošlosti, u 21. vijeku svi žele da Balkan bude oaza mira.
– Sve tri zemlje su opredjeljene za EU i u prilici smo da razmijenimo mišljenja, ali i da pomognemo jedni drugima, rekao je Radmanović.
Prema njegovim rečima, na sastanku je bilo riječi i o približavanju NATO, ali da sve tri države po tom pitanju imaju različit stav, tako da to nije jedna od tema o kojima je moguće zajednički nastupati.
Naredna trilaterala u Srebrenici?
Radmanović je rekao da je uoči trilateralnog sastanka, na bilateralnom susretu članova predsjedništva BiH i predsjednika Tadića, između ostalog bilo riječi i o procesuiranju osumnjičenih za ratne zločine
– Konstatovali smo da optužnice iz Srbije i Hrvatske prave političke probleme kada je riječ o građanima BiH, i zato smo konstatovali da treba da održimo trilateralan sastanak na tu temu, kazao je Radmanović.
Tadić je potvrdio da mu je na tom sastanku upućen zvanični poziv da posjeti BiH u prvoj polovini ove godine, a novinare su interesovala i “govorkanja” da bi naredna trilaterala mogla da bude održana u Srebrenici.
Po riječima Bakira Izetbegovića, danas se razgovoralo o Sarajevu kao mjestu održavanja jednog takvog sastanka, ali on smatra da susret može biti održan i u Srebrenici.
Izetbegović je istakao da je u Bosni bilo protivljenja dolasku na današnji sastanak, ali da sve ono što je danas rečeno u Krađorđevu i svi stavovi koje je iznio predsjednik Srbije Boris Tadić, po pitanju budućnosti BiH, potvrđuju da je “vrijedilo doći u Karađorđevo”:
– Karađorđevo može da promeni imidž i da bude simbol novog početka, posebno kada je riječ o odnosnima Srbije i BiH. ”
Komšić je razgovore tročlanog predsjedništva sa Tadićem označio kao veoma korisne i iskrene, iako su se ticali nekih “nezgodnih” pitanja – kao što su, prema njegovim rokečima, referendum u RS, istupanje šefa diplomatije Vuka Jeremića i Sandžak.
Na pitanje o zahtjevu za autonomiju Sandžaka, koji zastupa Muamer Zukorlić, Izetbegović je rekao da je sa dezintegracijama na Balkanu završeno, a da preostaju samo integracije.
– Dezintegarcije na Balkanu su završena priča, ostale su samo integracije, a u okviru tih integracija jedna evropska regija može biti Sandžak sa mogućnošću saradnje sa svim drugim regijama u Srbiji i van Srbije. To je pravi izlaz za Sandžak, odgovorio je Izetbegović.
Vampiri prošlosti
Komšić je posebno istakao Tadićev stav da se protivi bilo kakvoj podjeli i dezintegraciji Bosne.
– Čini mi se da smo se danas obračunali sa zlim duhovima i vampirima prošlosti. Ima nade i možemo očekivati neke nove odnose u regionu, zaključio je Komšić.
Ovo je, poslije potpisivanja Istanbulske deklaracije prije godinu dana, bio prvi susret šefova tri države po osnovi Istanbulske deklaracije, a dogovoreno je da naredni sastanak bude održan u BiH.
U Karađorđevu se okupilo više od 100 novinara i snimatelja. Interesiranje je veliko, brojni su novinari stranih medija i agencija, kao i predstavnika sedme sile iz BiH, prenose beogradske agencije.
Saopštenje učesnika susreta u Karađorđevu
Učesnici susreta u Krađorđevu ocijenili su danas u zajedničkom saopštenju usvojenom nakon sastanka u Karađorđevu da je proces evropskih integracija zemalja regiona od izuzetne važnosti, kao i da je regionalna saradnja neophodan preduslov uspjeha tih integracija.
Trilateralni sastanak je bio posvećen unapređenju međusobne saradnje s ciljem promovisanja mira, stabilnosti, tolerancije, zajedničke budućnosti i evropske perspektive naših država, navodi se u saopštenju.
“Na sastanku smo otvoreno tretirali razna pitanja od zajedničke važnosti u prijateljskoj atmosferi, tragajući za zajedničkim rješenjima, te podržavajući suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja”, istakli su lideri tri zemlje.
“Zaključili smo da je proces evropskih integracija zemalja regiona od izuzetne važnosti, kao i da je regionalna saradnja neophodan preduslov uspjeha tih integracija”, ističe se u dokumentu.
“Postigli smo dogovor da se međusobno podržavamo na putu evropskih integracija; da aktivno radimo na unapređenju ekonomske saradnje i zajedničkog učešća u infrastrukturnim projektima bitnim za sve zemlje regiona”, navodi se u saopštenju.
Lideri su takođe naveli da su se dogovorili da podstiču saradnju institucija obrazovanja, kulture, nauke i sporta, da podstiču napore na eliminisanju predrasuda (u sistemima obrazovanja) i da podstiču međuvjerski dijalog u regionu.
Strani mediji o sastanku
Lideri Srbije, Bosne i Hercegovine i Turske razmotrili su danas saradnju na Balkanu, javljaju stane agencije povodom sastanaka u Karađorđevu na kome je postignut dogovor da se tri države u budućnosti iskreno pomažu u procesu eurointegracija, ali bez mješanja u unutrašnje stvari susjeda.
Predsjednici Srbije i Turske Boris Tadić i Abdullah Gull i članovi predsjedništva BiH razgovarali su o političkom zastoju u BIH i odnosima Sarajeva i Beograda navodi AFP, stavljajući u prvi plan Gullovu izjavu da Turska želi da pomogne Balkanu da postane stabilan region na putu pridruživanja Evropskoj Uniji i NATO.
Turska želi da pojača uticaj u regionu sa kojim ima historijske veze i bliske odnose sa Muslimanima, ocjenjuje agencija, podsjećajući da je posredovanje Turske na sličnom samitu prije godinu dana u Istanbulu rezultiralo sporazumom Beograda i Sarajeva o popravljanju odnosa koji su, kako se navodi, bili na niskom nivou poslije ratova devedesetih.
Hapšenja nekolicine bosanskih funkcionera za ratne zločine po potjernici koju je izdala Srbija i podrška Beograda planu bosanskih Srba o referendumu doveli su do nove zategnutosti u odnosima Srbije i BIH, piše AFP
“Međutim, Tadić je rekao da Srbija želi najbolje moguće odnose sa Bosnom, dodajući da Beograd nema namjeru da se miješa u unutrašnje poslove susjednih zemalja,” navodi francuska agencija uz ocjenu da je sastanak održan u trenutku kada je BIH suočena sa jednom od najozbiljnijih političkih kriza od rata zbog “dubokih međuetničkih podjela i post-izbornog zastoja”.
I AP ocjenjune da turska diplomatska inicijativa ilustruje želju Istanbula da obnovi uticaj na Balkanu zasnovan na viševjekovnoj otomanskoj vladavini i bliskim vezama sa muslimanskim stanovništvom u ovom području.
Agencija navodi da predsjednik Tadić nije komentarisao Gullove izjave o vezama sa NATO. To je osjetljivo pitanje za Srbe zbog bombardovanja 1999.godine, podsjetio je AP.
Agencija ukazuje da je izbor Karađorđeva probudio uspomene na satanak Miloševića i Tuđmana i navodni dogovor da podjele Bosnu početkom 1990-ih i prenosi Tadićeve reči da je izbor tog mjesta samo jača poruku pomirenja.
“Ja nikad neću ponoviti greške mojih prethodnika u Karađorđevu,” rekao je Tadić navodi AP, prenoseći i riječi Željka Komšića, hrvatskog člana predsjedništva BIH, da smo se “razračunali sa duhovima prošlosti i da se sada nadamo novim odnosima u regionu.”
AVAZ / RNR