Imidž BiH i njezinih građana u Hrvatskoj i Srbiji naziv je opsežnog istraživanja i studije koji će sutra biti predstavljeni u Tuzli.
Istraživanje je provela njemačka politička zaklada Friedrich Ebert sa sjedištem u BiH u suradnji s agencijom Millenium promocija iz Zagreba. Voditelj istraživanja i autor studije je dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Novi mediji HRT-a doznaju da je istraživanje potvrdilo kako su građani Hrvatske i Srbije prilično upućeni na BiH te su s njome znatno povezani porijeklom, rodbinski ili prijateljski. Ukupno, 41 posto svih ispitanika u Hrvatskoj i 35 posto ispitanika u Srbiji ili je rođeno u BiH ili je porijeklom iz te države, ili ima obitelj i rođake u BiH.
Istražujući asocijacije na BiH, studija otkriva kako su na prvom mjestu i kod ispitanika iz Hrvatske i kod ispitanika iz Srbije burek i ćevapi, kao simbol specifične bosanske gastronomije. Međutim, kod hrvatskih ispitanika ta asocijacija je puno naglašenija (27 posto) nego kod srbijanskih (18 posto). Kod srbijanskih ispitanika izrazito je naglašena asocijacija rat (13 posto), za razliku od Hrvatske (3 posto).
Na drugom mjestu po učestalosti odgovora je humor i život bez stresa – 16 posto u Srbiji i 13 posto u Hrvatskoj. Slijede političke napetosti (po 12 posto u Srbiji i Hrvatskoj), multikulturalnost (12 srbiji u Srbiji i 10 posto u Hrvatskoj), dva entiteta i tri naroda (11 posto u Hrvatskoj i 10 posto u Srbiji).
Rezimiramo li stajališta ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji, možemo reći kako i jedna i druga država u najvećoj mjeri percipiraju bosansko-hercegovačke prirodne raznolikosti te bogatu kulturnu i povijesnu baštinu. Također BiH smatraju zemljom raznolikosti, koja povezuje istok i zapad, kršćanstvo i islam. Najizrazitije razlike između stajališta hrvatskih i srbijanskih građana odnose se na tumačenje proteklog rata i položaj bosansko-hercegovačkih Hrvata. Međutim, i kod tih pitanja u Srbiji ima znatan broj ispitanika koji se slažu s onima u Hrvatskoj.
Istraživanje je pokazalo kako je Sarajevo najveća i ujedno jedina top destinacija za oba susjedna naroda. Slijedi Mostar, koji je očekivano privlačan Hrvatima (zajedno s Međugorjem), a donekle i Srbima (uz Banju Luku).
Prilično je zanimljivo vidjeti kako građani Hrvatske i Srbije vide budućnost BiH u sljedećih 10 godina. Čak natpolovična većina građana i Hrvatske i Srbije predviđa pesimističnu budućnost za BiH. Kako se neće dogoditi znatnije promjene, uvjerljivo smatra 42 posto Srba i 39 posto Hrvata. Druga kategorija je kako će BiH ostati pod međunarodnim protektoratom. U to vjeruje više Hrvata (17 posto) nego Srba (12 posto). Srbi su uvjereniji kako će BiH (p)ostati podijeljena država (15 posto Srba i 9 posto Hrvata).
Da će BiH postati konfederacija triju ili više entiteta, vjeruje približan broj Hrvata (11 posto) i Srba (13 posto). Isto vrijedi i za tvrdnju kako će BiH postati jedinstvena građanska država (po 10 posto ispitanika u Hrvatskoj i Srbiji). Ovakva pesimistična stajališta ne iznenađuju s obzirom na impulse, poruke i sliku koje građani u Hrvatskoj i Srbiji dobivaju iz BiH, a one ponajmanje govore o zajedništvu i jasnoj viziji budućnosti zemlje.