< !DOCTYPE html PUBLIC "-//W3C//DTD XHTML 1.0 Transitional//EN" "http://www.w3.org/TR/xhtml1/DTD/xhtml1-transitional.dtd">
– Ova platforma označila je početak angažovanja Evropske komisije u jednom od najosjetljivijih sektora za proces evropskih integracija, rekao je Füle za Srnu i dodao da ne može da se saglasi sa ocjenom da se dijalog odvija suviše sporo.
Kao uspjeh u dosadašnjem toku pregovora, Füle je naveo razgovore na tehničkom nivou i postizanje konsenzusa o pitanjima o kojima su prije dijaloga stavovi bili potpuno oprečni i koja su često bila predmet grube političke retorike i konfrontacije.
– Ne bismo trebali potcjenjivati značaj pozitivnih kretanja u regionalnoj saradnji, s obzirom na stupanje na snagu sporazuma o ekstradiciji i potpisivanje protokola o saradnji kod slučajeva ratnih zločina sa tužilaštvima Hrvatske i Srbije, istakao je Füle.
On napominje da, uz puno poštivanje prava žrtava, 200 lica koja su ranije uživala imunitet zbog rupa u zakonu sada će se naći pred pravdom. Naglasio je da postojanje pravosudnih organa i institucija na nivou BiH nije predmet razgovora, te dodao da novi nacrt zakona o sudovima BiH, koji priprema Ministarstvo pravde BiH, ide u tom pravcu.
Prema njegovim riječima, budućnost strukturalnog dijaloga zavisiće od interesa i konstruktivnog pristupa vlasti sa svih nivoa u BiH.
– Reforme u okviru strukturalnog dijaloga nisu kozmetičke, bave se fundamentalnim pitanjima koja ova zemlja mora riješiti ako želi budućnost kao članica EU. Na vladama i parlamentima je da izglasaju nove zakone ili amandmane, dodao je Füle.