Salihović: Prvi krećemo u EU integracijePutem strukturalnog dijaloga s Briselom bh. pravosuđe prvo kreće u integraciju s Evropom, izjavio je u intervjuu za „Dnevni avaz” Goran Salihović, predsjednik Općinskog suda u Sarajevu i potpredsjednik Udruženja sudija BiH.
– Došli smo do evropskog nivoa izbora imenovanja, razrješenja sudija. Nijedan političar, nijedna politička stranka ne može utjecati na to. Druga stvar koja je bitna, a koju smo morali transformirati jesu reformski zakoni. Sljedeći korak je transformacija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u tom smislu da se ojača. Također, Evropska komisija traži i formiranje apelacionog kao drugostepenog suda pri Sudu BiH. To trebamo uraditi, eventualno da se napravi i Vrhovni sud BiH – kaže Salihović govoreći o reformi pravosuđa.
Kakav je sad društveni i ekonomski položaj članova pravosudnog sistema, posebno sudija, imajući u vidu da ste i ranije upozoravali da stvari stoje na mrtvoj tački?
– U jednom periodu situacija je bila frustrirajuća za sudije i tužioce, jer su administraciji plaće 10 i više puta skočile u odnosu na pravosuđe. Od 500 maraka političaru u parlamentu plaća je porasla na osam hiljada, a sudiji je sedam godina bila zamrznuta i iznosila je 2.400 KM. Sudije moraju imati računicu da rade taj posao jer, kada odete u mjesto u kojem ne živite, imate određene troškove koji vašu plaću umanjuju najmanje za 1.000 KM, pa je veoma teško živjeti s onih 1.400, 1.500 KM, koliko ostane.
Koliko su u BiH ispoštovani principi efikasnosti i nezavisnosti pravosuđa?
– Negdje imamo opravdanih, a negdje neopravdanih nezadovoljstava. U suštini, mi smo devet godina u reformi, dosta smo postigli u odnosu na ono od čega smo krenuli. Međutim, ima predmeta koji su stari po 20-30 godina. Toga je sve manje, radimo na efikasnosti.
Vrše li se na sudije pritisci, je li njihova sigurnost ugrožena?
– Sudije nemaju nikakvu zaštitu, to se rijetko koristi. Prepušteni smo sami sebi, iako radimo odgovoran posao koji je zahtjevan, u smislu da u svakom momentu može doći do ataka na sudiju. U posljednje vrijeme je bilo takvih slučajeva.
O čemu se, konkretno, radilo?
– Evo, recimo, sada je od jedne sutkinje pretučen muž, je li to sada povezano s njom…
Kako komentirate navode o navodnoj prisutnosti korupcije u pravosuđu?
– Tvrdim da u pravosuđu nema korupcije. Sudija s plaćom od 2.400 KM do kraja života treba zaraditi dva miliona maraka. Ja ne znam ko je toliko lud da primi mito i da nema tih dva miliona. Po meni, te cijene nema. Druga stvar, sudije su moralne osobe. Moguće je da postoje pojedinci, ali volio bih da se bilo koje ime spomene, da se to utvrdi… Ne znam da je ikada ijedno ime spomenuto.
Nagomilani komunalni predmeti su ogroman problem, koliko se postiglo u njihovom rješavanju?
– Mi tražimo da se ti predmeti izmjeste iz pravosuđa, što je i stav Evropske komisije. To trebaju raditi alternativni organi, agencije, izvršitelji, medijatori…, a da se u posljednjoj, fazi žalbe, uključi sud. Politika se mora uključiti u ovaj problem ozbiljnije. U ranijem periodu bilo je dosta čuvanja socijalnog mira putem ovih predmeta.
Na koji je to način čuvan socijalni mir, je li neko sugerirao da ti predmeti budu ostavljani po strani?
– Nije nama sugerirano, ali to je, jednostavno, ostavljeno po strani, zato što dođe šleper predmeta i ne možete ništa uraditi. Kada bi sve sudije u BiH radile te predmete, trebalo bi nam 38 godina. Mi smo u sarajevskom sudu uspjeli više od milion predmeta smanjiti na broj od oko 600.000. To je ogroman posao, a radite predmet od marku-dvije. To je van svake pameti, jer postupak košta 70 KM.
U predmetima ratnih zločina često čujemo žalbe udruženja žrtava, pogotovo na visine kazni…
– Normalno je da su visine kazni za žrtve upitne, one mogu biti nezadovoljne. Međutim, imamo žalbe, korektiv koji će reći je li kazna dobra ili nije. Po meni, ako drugostepeni sud kaže da je kazna takva, moramo imati povjerenje u pravosuđe, moramo vjerovati sudu.
Ima li osuđenika koji plaćaju da ne bi išli u zatvor, što je, također, moguće?
– To je zaživjelo, imamo predmeta u kojima je zatvorska kazna zamijenjena određenom sumom novca. U suštini, to je velika pomoć i prihod za sudove. U zamjenu za dan zatvora plaća se 100 KM, što znači da godina košta 36.000 KM. Ima slučajeva da neko plati 36.000.