Stupile su na snagu sve izmjene izbornog zakona koje je krajem marta donio visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit. Istovremeno se čeka da Centralna izborna komisija BiH naredne sedmice raspiše lokalne izbore koji će se održati u oktobru. Po svemu sudeći, prema Šmitovim pravilima. A, sedmica pred nama očigledno u znaku izbornog zakona, jer će i Vijeće ministra BiH razmatrati izmjene Izbornog zakona, čiji je predlagač Ministarstvo pravde BiH.
Na sjednici CIK-a razmatrane su odluke za održavanje izbora u oktobru, i to one koje se odnose na nova pravila prema odlukama visokog predstavnika. Članovi su dali uputstva političkim strankama koje će morati sada otvoriti posebne račune za finansiranje izborne kampanje, dostavljati sve izvještaje o transakcijama, a moraju se odreći i korištenja javnih resursa. Razmatrano je i provođenje pilot-projekta koji se odnosi na upotrebu izbornih tehnologija, na deset posto biračkih mjesta u BiH.
IRENA HADŽIABDIĆ, predsjednica CIK-a BiH
Ovo je naša obaveza i imamo sada otvoren prostor u izbornom zakonu i obavezu da nešto testiramo kako bismo ispunili jednu drugu zakonsku obavezu a to je da nakon ovih izbora u PSBIH pošaljemo studiju izvodljivosti vezanu za tehničke uslove i upotrebu izbornih tehnologija na nekim narednim izborima.
I to je novina koju je svojim odlukama omogućio visoki predstavnik. Treba podsjetiti na to da je on Odlukom o izmjenama Izbornog zakona iz marta ostavio mogućnost političarima da sami izmijene izborna pravila. Maj teče, dogovora nema, pa je izvjesno da će izmjene koje je on donio stupiti na snagu i primjenjivati se, jer slijedi raspisivanje izbora.
Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH (18. 4. 2024.)
Treba imati na umu da nema baš previše vremena jer se moraju organizovati izbori, moraju završiti sve neophodne pripreme koje su važne kako za ove izbore tako i naredne.
Poboljšanje integriteta i nadzora pri glasanju i prebrojavanju glasova ključno je u izmjenama. Za očekivati je da će papirni listići biti elektronski skenirani i prebrojani, uz videonadzor, a novina je i da će CIK imenovati predsjednike i zamjenike svih biračkih odbora. Na to je uslijedila reakcija vlasti iz Republike Srpske. Usvojili su entitetski izborni zakon, iako nije stupio na snagu, planiraju na taj način provesti izbore.
SNJEŽANA Novaković – BURSAĆ
Sva priča o “tehničkim izmjenama” Izbornog zakona BiH koje je, kao, nametnuo Šmit, a za koje neki smatraju da su stupile na snagu, svodi se na 2 stvari koje nemaju nikakve veze sa vladavinom prava, demokratijom i izborima, već isključivo sa VLADAVINOM SILE i VELIKIM PARAMA.
VEHID ŠEHIĆ, predsjednik Strateškog odbora Koalicije “Pod lupom”
Vidjet ćemo šta će se desiti, ne želim biti pesimista – ovdje će proraditi razum, ne može postojati paralelni izborni sistem u BiH, to je aposlutno neprihvatljivo.
Partnerima u državnoj vlasti mnogo toga je neprihvatljivo. Ključno pitanje u izbornom sistemu BiH, bar za HDZ BiH, je način biranja članova Predsjedništva BiH koje nije riješeno. Za prijedloge HDZ-a Trojka ne nudi podršku, već svoja rješenja.
ELMEDIN KONAKOVIĆ, predsjednik Naroda i pravde
Izbori će se desiti, ukoliko kolege iz SNSD-a i HDZ-a ne budu hrabri i ako ne budu smjeli uraditi što se od nas očekuje izbori će se desiti potpuno lelgalno, po postojećem zakonodavstvu, ono omogućava provođenje, očekujemo raspisivanje izbora i nove tehnologije na nekim mjestima.
DRAGAN ČOVIĆ, predsjednik HDZ-a BiH (26. 4. 2024.)
Dogovor parntera na zadnjem zajedničkom sastanku u sarajevu je da pokušamo u što skorijem vremenu, tada smo kazali 15 dana, u paralemntu usvojiti rješenja kako bi oni bili nadomjestak onome što je uradio visoki predstavnik.
Tako će biti zanimljivo pratiti sjednicu Vijeća ministra BiH. Jer sa Šmitovim izmjenama i podzakonskim aktima CIK-a BiH teško je očekivati da će se izbori provesti po nekom novom zakonu, za koje je mjesecima bilo vremena, ali ne političke volje. Osim toga, na snagu su stupile i Šmitove izmjene Ustava FBiH od aprila prošle godine, jer Federalni paralment u međuvremenu nije donio potrebne izmjene.