Afera “Otrovno mlijeko” ne jenjava, a potrošači u BiH svakodnevno su izloženi upozorenjima o opasnom aflatoksinu. Potrošačima više ništa nije jasno, ni otkud odjednom sad da se pojavi takav otrov, a pogotovo da li da konzumiraju mlijeko i mliječne proizvode ili je, pak, samo riječ o prenapuhanim pričama i “mliječnom ratu”.
Šutnja inspekcija
Nejasno je mnogo toga. Između ostaloga, i kako to da se sve do sada šutjelo o tome da je kancerogeni aflatoksin otkriven u kukuruzu iz Srbije još u oktobru prošle godine, kada je izvjesne količine te žitarice Italija vratila našem najbližem istočnom susjedu!?
Afera je zataškana, a otkrivanje aflatoksina u mlijeku natjeralo je srbijanske vlasti da ovih dana ponovo krenu u kontrolu svih silosa gdje je uskladišten kukuruz. Istovremeno, u našu zemlju uvezeno je 100.000 tona kukuruza iz Srbije, što je potvrđeno i iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Za opasnost od aflatoksina znala je i Agencija za sigurnost hrane BiH, koja je potvrdila da je u decembru prošle godine uputila zahtjev nadležnim inspekcijskim organima na svim nivoima u BiH da pojačaju mjere kontrole zdravstvene ispravnosti kukuruza i proizvoda od kukuruza na prisustvo mikotoksina prilikom uvoza, a uskladištenog u silosima mlinova, fabrika za proizvodnju stočne hrane, skladištima, kao i onog koji je već u prometu i u lancima maloprodaje, s posebnom pažnjom na eventualno prisustvo aflatoksina.
Agencija, međutim, do danas od nadležnih inspekcijskih organa nije dobila povratno obavještenje, a je li kukuruz iz Srbije zaražen i je li takav otišao i u prehrambenu industriju, možemo tek nagađati. Jer, dok se sva priča vrti oko mlijeka, malo ko se pita koristi li se takav proizvod u proizvodnji ulja, brašna, keksa, kečapa…
Paušalnih i površnih ocjena je preko glave, a za sada svi odgovornost svaljuju na proizvođače. Govoreći o ovoj temi, Dragan Doko, ombudsmen za zaštitu potrošača u BiH, kazao nam je da je teško utvrditi u kojoj mjeri su nedavni “incidenti” rezultat pojačanih kontrola. Međutim, kako kaže, sasvim sigurno se zna da ne postoji odgovornost u smislu posljedica za takve aktivnosti.
Doko: Smanjenje prodaje
– Osim smanjene prodaje proizvoda pojedinih proizvođača, do danas nije bilo drugih sankcija za one koji svjesno izigravaju povjerenje potrošača, unaprijed računajući da ih neće ni biti – kazao je Doko.
Tunjevine i igračke
Prema njegovom mišljenju, sve do trenutka dok ne budu suočeni s teškim posljedicama urušavanja sistema sigurnosti hrane i povjerenja potrošača, realno je prognozirati da će pojedini proizvođači tako nastaviti i ubuduće. Kako dodaje, još nije pouzdano utvrđeno koja karika u lancu proizvodnje je ona koja nosi odgovornost za novonastalu situaciju.
– Od reakcije nadležnih tijela u smjeru sankcioniranja odgovornih proizvođača ovisit će buduće povjerenje potrošača u cijeli sustav sigurnosti hrane – kaže Doko.
Dušan Loza, direktor sarajevske kompanije “Milkprocessing”, koja se bavi konsaltingom i inžinjeringom u stočarstvu i mljekarstvu, ističe da je u dosadašnjim aktivnostima u vezi s otkrivanjem i suzbijanjem ove pojave ispoljeno više nedostataka i kontradiktornosti.
– Ako je aflatoksin pronađen u jednom proizvodu neke mljekare, onda je, s obzirom na organizaciju procesa proizvodnje i tehnologije kao i tokova sirovog mlijeka u mljekari, malo vjerovatno da ga nema i u drugim proizvodima. Međutim, uglavnom se apostrofira UHT sterilizirano mlijeko i to samo jedan ili dva podproizvoda, premda ovaj proizvod kod većine mljekara ima od četiri do šest podproizvoda. Također, malo je vjerovatno da aflatoksin nije prisutan i u drugim mliječnim proizvodima kao što su mliječno-kiseli napici, sirevi… – kaže Loza koji, također, postavlja pitanje znači li to što je aflatoksin “odjednom” otkriven kod desetine mljekara u regiji da do sada nije posvećivano dovoljno pažnje ovoj pojavi.
– Smatra se da je glavni uzročnik aflatoksina kukuruz roda 2012. godine, koji je, navodno, zaražen pliješnju, koja je glavni proizvođači aflatoksina. Postavlja se pitanje odakle tolika zaraženost kukuruza pliješnju u ekstremno sušnoj godini – ističe Loza.
Možda je afera sa zatrovanim mlijekom u ovom trenutku najaktuelnija, ali nisu zanemarive ni česte informacije o drugim proizvodima koji završe na našim tanjirima, a u međuvremenu Agencija za sigurnost hrane BiH, obavijesti nas da su štetni po zdravlje.
Više puta se to dešavalo s tunjevinom različitih proizvođača iz inozemstva, poput one iz Španije s povećanom količinom histamina. Nikada nije saopćeno koliko je ovakve hrane pojedeno i koliko je naštetilo ljudima prije nego što je povučena s tržišta.
Isti je slučaj i sa neprehrambenim proizvodima. Najčešće nas o tome informira Agencija za nadzor nad tržištem BiH koja je samo lani naložila povlačenje s tržišta više od 50 proizvoda, među kojima prednjače dječiji kreveci, kolica, cucle, igračke i hodalice! Ni za ove proizvode se ne zna koliko ih je prije upozorenja prodato i spava li neko dijete i dalje u, primjerice, opasnom krevecu.
Među opasnim, štetnim ili nesigurnim proizvodima koji su nedavno povučeni s polica naših trgovina, ali tek nakon što su se našli u prodaji, jesu i produžni kablovi, grijalice, farbe za kosu, dezodoransi, kozmetički proizvodi, odjeća i još desetine proizvoda.
Zbunjeni smo
Uz to, još nema podataka ima li i u BiH konjskog mesa koje se deklarira kao govedina, što je slučaj u zemljama diljem Evrope, no s obzirom na naš sistem kontrole, ne bi nas iznenadilo da nas uskoro pogode i ovakve vijesti.
Ako je kome za utjehu, Dragovan Petrović, sekretar Pokreta potrošača Republike Srpske, kaže kako smatra da su brojne afere koje dolaze iz prehrambene industrije više “ekonomski rat”, odnosno utrka za tržišnim kolačem.
Petrović: Pratiti preporuke
– Mi potrošači smo zbunjeni. Nadležne organizacije su o ovome problemu trebale obavještavati korektnije jer nakon što je u BiH otkriveno štetno mlijeko iz Hrvatske, iz te zemlje uslijedilo je neargumentovano “vraćanje udarca”. Potrošači nisu toliko stručni da razumiju njihova objašnjenja – kazao je Petrović.
Objasnio je da Pokret potrošača u posljednje vrijeme nije pravio vlastite analize hrane, te potcrtava da treba pratiti preporuke nadležnih institucija u BiH, pogotovo Agencije za sigurnost hrane.
Potrošači imaju pravo tužiti
Doko kaže i da građani koji su oštećeni kupovinom nekog štetnog proizvoda mogu pravdu potražiti pred sudom, ali nema informaciju da je neko tužio nekog proizvođača, te i sam izražava sumnju u mogućnost dokazivanja da je neki proizvod naštetio zdravlju.
– Pokretanje sudskog spora u ovakvim slučajevima je teorijski moguće. Međutim, nužno je uraditi procjenu u kojoj mjeri je moguće dobiti taj spor – kaže Doko.
Dodavanje minerala
U studijama stručnjaka dostupnim i na internetu kao mjera suzbijanja aflatoksina savjetuje se dodavanje određenih minerala, prvenstveno zeolita, stočnoj hrani i koncentratima koji omogućavaju da životinja kroz izlučevine izbaci otrov iz organizma i ne veže ga u meso. Aflatoksini iščezavaju iz mlijeka od tri do sedam dana nakon što se prekine ishrana muznih krava kontaminiranom hranom, a zaštitni preparat dodaje se prehrani stoke do potpune sigurnosti da je hrana koja joj se daje oslobođena od toksina.
Dr. Solaković: Narod nije zaštićen
Dr. Solaković: Koristiti neprerađene proizvode
Šef Klinike za vaskularnu hirurgiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS) prof. dr. Emir Solaković, inače autor više knjiga o zdravom načinu života, kaže da država nikada nije donijela program, odnosno preporuke o pravilnoj i zdravoj ishrani stanovništva, kao što se to radi u zapadnim zemljama.
– Mi reagiramo samo kada se nešto desi, svi se dignemo, to traje pet dana, nakon čega se sve zaboravi. Naš narod nije zaštićen u smislu ispravnosti hrane – kaže dr. Solaković koji preporučuje da se što više konzumiraju svježi proizvodi koji nisu prerađeni.
Činjenice o aflatoksinu
Aflatoksin je proizvod plijesni Aspergillus flavus, koja se javlja u vrijeme pojačane vlage, ali i suše na kukuruzu, kao i orašastim proizvodima te nekim mahunarkama
Dozvoljena količina aflatoksina u mlijeku je 0,05 mikrograma po kilogramu
Kada jednom uđu u lanac ishrane, aflatoksini se teško uništavaju
Potrošači ni po ukusu ni po mirisu ne mogu posumnjati da su mlijeko i druge namirnice toksične
Odrasle osobe imaju visoku toleranciju na aflatoksine, no niko ne govori o stepenu štetnosti za djecu
Utječe na razvoj malignih bolesti, a najčešća bolest koja se javlja kao posljedica konzumiranja aflatoksina je rak jetre