Prema nepotpunim informacijama kojima raspolaže Srpsko građansko vijeće – Pokret za ravnopravnost (SGV-PR) u Bosni i Hercegovini, na područje Federacije BiH od završetka rata iz devedesetih, vratilo se oko 130.000 Srba.
Ovo je danas u Sarajevu kazao predsjednik SGV- PR u BiH Sretko Radišić ističući da ova nevladina organizacija, koja se između ostaloga bavi i održivim povratkom Srba u prijeratna prebivališta, ne može biti zadovoljna tim brojkama.
Izrazio je bojazan da su i motivi ljudi za povratak nakon 15 godina prilično istrošeni, te da su oni koji su zaista željeli da se vrate to učinili u ranijem periodu od 1995. do 2005.
Trenutno se pokušava provesti proces povrataka kroz usvojenu Revidiranu strategiju povratka, koja je omeđena vremenski od 2009. do 2013. godine i omogućava povratak 125.000 osoba, a među njima veliki broj onih koji se deklariraju kao Srbi. Strategija ima za cilj završavanje procesa povratka po Aneksu VII Dejtonskog sporazuma.
Radi analiza uzroka sporog povratka pripadnika srpskog naroda u općine Kantona Sarajevo, SGV organizirao je danas sastanak na kojem je istaknuto da je najveći razlog tome nepostojanje održivog povratka što znači da je povratnicima osigurana zdravstvena zaštita, radno mjesto i egzistencija uopće.
Radišić je naveo i da se veći broj Bošnjaka vraća u Republiku Srpsku, nego što je to slučaj s povratkom Srba u Federaciju BiH, jer je najvažnija ljudska volja za povratkom.
“Ukoliko neko ne želi da se vrati na prijeratno ognjište, bez obzira na to šta država činila i koliko sredstava za te namjene izdvajala te osobe neće se vratiti na prijašnje prebivalište”, dodao je Radišić.
Međutim, iznio je i podatak da je 90 posto Srba koji je prije rata živio u BiH danas situirano na području Republike Srpske.
Sastanku je prisustvovao i potpredsjednik Federacije BiH Svetozar Pudarić, koji je novinarima kazao da nova vlast u FBiH ozbiljno misli povećati broj Srba na rukovodećim pozicijama, a za primjer je naveo izbor Srpkinje za predsjedavajuću Kantona Sarajevo.
Dodao je da ne zavisi samo od političara koliko će se Srba vratiti u sarajevski kanton, te da nije izvjesno kada i da li će se ponoviti ista slika Sarajeva kao prije rata, misleći na ponavljanje istog broja pripadnika svih naroda.
Milorad Živanović, dogradonačelnik Sarajeva, kazao je da proces povratka Srba u glavni grad nije zadovoljavajući, te da ni uvjeti za život nisu najbolji, ističući i činjenicu da u Sarajevu ima mnogo podjela nadležnosti zbog čega se odgovornost za ovu problematiku prebacuje s jednih na druge.