Problem maloljetničkog opijanja postaje sve izraženiji u našoj zemlji, a BiH čak nema ni državnu strategiju za suzbijanje zloupotrebe alkohola iako bi je trebala imati kao članica Svjetske zdravstvene organizacije. No, koliko je neophodna borba protiv alkoholizma među mladima govore poražavajući podaci o broju djece koja alkohol konzumiraju već sa 14 godina.
Trend porasta
Dr. sci. med. Rasema Okić, specijalista neuropsihijatar Zavoda za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo, za naš list otkriva da je samo u ovom kantonu u prošloj godini bilo 146 djece alkoholičara, što je za 23 posto više nego 2011., kada ih je bilo 118!
Dr. Okić: Krivci su televizija, reklame…
– Ubjedljiv je trend rasta broja osoba koje konzumiraju alkohol, a posebno mladih i adolescenata koji, uz alkohol, koriste i druge psihoaktivne supstance. Iznenađujuće je i koliko djevojke konzumiraju alkohol, čak u toj mjeri da se mladići znaju “postidjeti” u njihovom društvu. Omjer pijenja među spolovima sa 8:1, koliko je bilo nekada, promijenjen je na 4:1 “u korist” muškaraca, ali među mladima taj omjer je 2:1, dakle na dva mladića pije jedna djevojka – kaže Okić.
Kako naglašava, najniža dobna granica maloljetnika koji su prijavljeni u Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije je 14 godina, a riječ je o slučajevima kombinacije alkohola i psihoaktivnih supstanci.
Specifični slučajevi
– Mladi od 14 do 18 godina koji u neznanju i nezrelosti konzumiraju i manje količine alkohola mogu imati burne reakcije organizma ili čak trovanja alkoholom. Takva stanja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju, jer mogu ugroziti život. Posljednji takav slučaj u mojoj praksi je 15-godišnja djevojčica koju su roditelji doveli u pripitom stanju – ističe Okić.
Ona napominje da su u posljednje vrijeme posebno specifični slučajevi mladih u dvadesetim godinama, koji imaju iskustvo s alkoholom dugo već od pet do 10 godina.
– Neuspjesi u školi ili na fakultetu, gubici posla, problemi u porodici, tjelesne ozljede usljed padova, nezgode u saobraćaju, promiskuitet i seks bez zaštite, nedozvoljene radnje i krivična djela te eksperimentiranje s psihoaktivnim supstancama rezultiraju brojnim posljedicama na njihovo fizičko i mentalno zdravlje – kaže dr. Okić.
Ističe i da mladi počinju razvijati svijest o alkoholu od ranog djetinjstva uz pomoć televizije, reklamnih poruka, čak sportskih događaja, svoje porodice i cjelokupne zajednice.
Roditelji su prva karika
– Većina mladih koji piju žive s roditeljima koji bi trebali biti prva karika u lancu onih koji prepoznaju svaki problem svog djeteta. Događa se da roditelji saznaju da im dijete pije tek nakon što dođe do incidenata. Problemi su, ipak, najveći u porodicama alkoholičara, gdje je narušena porodična dinamika i u kojima su svi odnosi poremećeni, a djeca lako usvajaju loš model ponašanja roditelja ovisnika o alkoholu. Borba protiv ovog poremećaja mora započeti odgojnim i edukativnim mjerama prvenstveno u porodici, školi i cijeloj društvenoj zajednici – kaže dr. Okić.