Zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Philip Reeker koji boravi u zvaničnoj posjeti BiH govorio je danas u intervju za novinske agencije FENA, SRNA i ONASA o upravo završenoj sjednici Vijeća za implementaciju mira (PIC), o uvjetima za zatvaranje OHR-a, posjeti Srebrenici i izborima u Srebrenici, rekonstrukciji Federacije BiH, statusu Grada Mostara te postignutom dogovoru šest bh. političkih lidera.
Podsjećajući da je prije četiri sedmice u Sarajevu boravila američka državna tajnica Hillary Clinton, Reeker je kazao da su njene poruke tada imale odjeka u javnosti, ali je tada izrazila i frustraciju zbog zastoja u kojem je BiH, dok Reeker ističe da ni poslije njene posjete nije bilo mnogo napretka u BiH, odnosno da nije napravljen nikakav napredak kada su u pitanju ključne stvari na evroatlantskom putu.
Još uvijek nema pomaka kada je u pitanju implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazbourgu u slučaju “Sejdić i Finci”, provedbi sporazuma o vojnoj imovini i drugih uvjeta kada je u pitanju aktivacija Akcionog plana za članstvo u NATO-u, te kretanje ka EU.
Na sjednici PIC-a, kazao je Reeker, izražena je zabrinutost jer nema konkretnog napretka, ali izražena je i nada da će lideri u BiH svoje lične planove i poslovne interese staviti po strani i početi raditi u interesu svih građana.
Odgovarajući na pitanje o postignutom sporazumu lidera Socijaldemokratske partije (SDP) BiH i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Zlatka Lagumdžije i Milorada Dodika u djelu koji se odnosi na izmjene ovlasti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) te zatvorene liste, Reeker kaže da su građani prioritet, a ne političke stranke.
Ipak, dobro je da lideri i političari mogu sjesti za stol, smatra Reeker, jer smo svjedočili zastoju u BiH, ali svi politički dogovori moraju biti u skladu s obavezama prema Evropskoj uniji i Međunardnom monetarnom fondu (MMF), dok pitanja koja se tiču VSTV-a treba rješavati u okvirima strukturalnog dijaloga o pravosuđu koje provodi EU.
Kada je riječ o unutrašnjoj politici, to Reeker nije želio komentirati, ali je kazao da o zakonima stručno mišljenje i savjete mogu dati Venecijanska komisija, OSCE ili Vijeće Evrope, a ta mišljenja mogu pomoći da BiH ima perspektivu.
Govoreći o svojoj posjeti Srebrenici, Reeker ističe da je krajnje vrijeme da Centralna izborna komisija potvrdi izborne rezultate za tu općinu jer su izbori održani prije dva mjeseca, a na tu odluku se čeka kako bi načelnik i općinsko vijeće sjeli i počeli raditi posao za koji su izabrani uime građana.
Reeker smatra da je registracija protekla u skladu sa zakonom te je izrazio uvjerenje da je to i CIK zaključio kada je odbio pritužbe na te rezultate te Reeker dodaje da “stalno osporavanje i igranje politike i pokušavanje provedbe ličnih interesa neće poboljšati život u Srebrenici niti bilo gdje drugo u BiH”.
Razgovarao je kaže tokom posjete Srebrenici s mladim ljudima koji su bili veoma mladi kada se dogodila srebrenička tragedija ili još uvijek nisu bili rođeni kada se desio genocid, a ti ljudi su isticali da žele bolji život, radna mjesta i ekonomsku sigurnost.
“Sastao sam se i s predstavnicama udruženja koja okupljanju majke Srebrenice i odali smo počast onima koji su sve to preživjeli te sam odao divljenje hrabrosti koju imaju. Svi moramo o tome voditi računa”, naglasio je zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Philip Reeker.
Poruka Reekera bh. političarima je jednostavna, potrebno je početi raditi uime građana koji su ih izabrali, i kako kaže “previše je politike – premalo djela, previše retorike – nedovoljno napretka”.
Podcrtao je da postoji budućnost za BiH u Evropi, a međunarodna zajednica jedinstveno nudi podršku institucijama BiH i građanima da ide ka Evropskoj uniji, ali upravo politički lideri nisu uspjeli iskoristiti te mogućnosti i šanse.
“Tokom razgovora s građanima osjećam da su umorni od beskrajne retorike, a s druge strane ne poduzimaju se nikakve aktivnosti. Ova godina je počela kao godina koja je izgledala pozitivno nakon dugih zastoja, ali oni su se ubrzo pretvorili u još jedan ‘ćorsokak'”, dodao je Reeker, te izrazio razočarenje da ni do danas nema napretka o pitanju implementacije presude u slučaju „Sejdić i Finci“ i rješavanju pitanja vojne imovine, a upravo to lideri moraju riješiti uime građana BiH.
Odgovarajući na pitanje demilitarizacije na što se poziva iz Republike Srpske, Reeker kaže da su ti pozivi politički motivirani i neodgovorni. Oružane snage su ključna institucija i one su uspješna priča za BiH, a to znaju i građani.
“Vojska radi dobro u okvirima svog mandata. Zastupa BiH u međunarodnim misijama izvan BiH kao što je misija ISAF ili u Afganistanu. Ta institucija se mora podržavati, a neodgovorne aktivnosti pojedinaca ne bi trebala umanjiti nastojanja drugih koji žele da BiH ide dalje i koji razumiju da je budućnost na euroatlantskom putu”, ističe Reeker.
Na konstataciju da 30 posto budžeta odlazi na Oružane snage i da je priča o demilitarizaciji krenula zbog toga, Reeker kaže da je reforma u ministarstvima odbrane izazov ali da je to nešto što treba uraditi BiH, iako to ne mijenja činjenicu da su Oružane snage vitalna i ključna institucija BiH koja predstavlja uspješnu priču u ovoj zemlji.
Govoreći o uvjetima za aktiviranje MAP-a, Reeker naglašava da ostaje ključni uvjet rješavanje pitanja vojne imovine za što postoji dogovor od 9. marta. To je bilo razjašnjeno kroz Ustavni sud, a razjašnjene su i zakonske radnje za to pitanje.
Reeker podsjeća da je i Clinton kazala političarima u BiH da bi otišla u Bruxelles na sastanak NATO-a zatražiti da se aktivira MAP za BiH i da joj se pomogne da ide dalje. Ministasrtki sastanak je sljedeće sedmice, ali još uvijek nema djelovanja u vezi s tim, a odgovornost za to je na političarima koji “više vole da razmjenjuju beskorisnu retoriku i provode lične interese umjesto da rade uime svih građana BiH”.
Na pitanje o proljetnoj konferenciji o rekonstrukciji Federacije BiH, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Euroaziju Reeker pojašnjava da je čuo od mnogih predstavnika u BiH da Federacije BiH treba reformu, a frustracije koje postoje i izazovi s kojima se suočava Federacija BiH dovode do zaključka da FBiH treba biti funkcionalnija, manje birokratska i da zadovoljava potreba građana.
“Ambasada SAD s ostalim predstavnicima međunarodne zajednice dala je potporu nevladinim organizacija, liderima i pojedincima da razgovaraju o idejama kako se može reformirati Federacija. U proljeće ćemo koristiti neke resurse da bismo pomogli da se održi konferencija bez toga da SAD ponudi rješenje. To će biti prilika za ljude u BiH da se okupe i ponude svoju ideju o tome kako se kretati naprijed u pravcu reformiranja Federacije BiH da bi ona na bolji način služila građanima”, kazao je Reeker.
Na pitanje o mogućnosti tranzicije i zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR), Reeker je rekao da i dalje ostaje na snazi Program pet ciljeva i dva uvjeta, ali nikakav napredak u vezi s tim nije postignut.
Istaknuo je da je Upravni odbor (UO) PIC-a s proteklog dvodnevnog sastanka pozvao parlament BiH da usvoji potrebne akte kako bi se riješilo pitanje državne imovine u vezi s odlukom Ustavnog suda iz septembra i u duhu dogovora od 9. marta, a upravo to je jedan od ključnih dijelova Programa ‘5+2’.
Na sjednici PIC-a je, kako je kazao, spomenuto je i pitanje Mostara, uz izražavanje određene zabrinutosti s obzirom da građani ovog grada nisu imali priliku učestvovati na lokalnim izborima jer njihovi politički lideri nisu uspjeli postići neophodne kompromise da bi se išlo naprijed.
“Mislim da je OHR uspješno pokušavao da okupi lidere različitih političkih stranaka. Mi podržavamo ta nastojanja OHR-a i to pokazuje važnu ulogu koju on može imati. Sve stranke trebaju sjesti zajedno i razgovarati, a neučestvovanje i bojkotovanje takvih sastanaka je glupo i ponovo pokazuje nesposobnost da se djeluje uime građana i biračkog tijela”, kazao je, jer postizanje sporazuma zahtijeva kompromise.
Na kraju je podcrtao da ostaje da se vidi da li će sada kada postoji politički dogovor BiH izgubiti još jednu godinu ili će ovi politički lideri ispuniti svoje obaveze i krenuti naprijed da djeluju, naročito uključujući djelovanje u vezi s vojnom imovinom i presudom u slučaju ‘Sejdić i Finci’, što će BiH omogućiti da ide naprijed ka euroatlantskim institucijama.