Share

Godišnjica skupa na Gazimestanu: Dan kada se pisala krvava historija Balkana

Godišnjica skupa na Gazimestanu: Dan kada se pisala krvava historija Balkana (VIDEO)

Vidovdan, jedan od najvećih srpskih praznika, koji se obilježava na današnji dan, 28. juna, neobično je važan u historiji balkanskih država. Na taj datum su se dogodili neki od događaja koji su trajno obilježili historiju naroda ovog dijela Evrope.

Naime, na Vidovdan 1389. godine dogodila se čuvena Kosovska bitka između srpske i osmanlijske vojske, koja je nagovijestila višestoljetnu vladavinu Osmanlija na tlu Balkana.  Na taj datum 1914. godine je i pripadnik terorističke organizacije “Mlada Bosna” Gavrilo Princip u Sarajevu ubio austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda, što je bilo neposredni povod za početak Prvog svjetskog rata.

Također, 28. juna 1989 godine održan je i svesrpski skup na Gazimestanu na Kosovu odakle je bivši srbijanski predsjednik Srbije i Savezne republike Jugoslavije Slobodan Milošević najavio krvave pohode njegove zemlje koji će uslijediti 90-tih godina prošlog stoljeća, a koji su kulminirali genocidom nad Bošnjacima u Srebrenici.

Kosovska bitka

Tako se danas navršava 623. godine od Kosovske bitke, 98. godina od Sarajevskog atentata i 23. godine od svesrpskog skupa na Gazimestanu. 

Postoji i čitav niz drugih važnih događaja koji su se dogodili 28. juna, poput  Vidovdanskog ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca iz 1921. godine, kojim je  “ozakonjen dotadašnji centralistički velikosrpski sistem”, ali tri spomenuta datuma su, svakako, među najvažnijima.

Govoreći o Sarajevskom atentatu, direktor instituta za historiju dr. Husnija Kamberović  za agenciju Anadolija (AA) napominje da su atentat izveli pripadnici “Mlade Bosne”, ali su iza atentata stajale određene organizacije iz Srbije. Prije svih, bili su to tajna organizacija “Ujedinjenje ili smrt”, ali i određeni obavještajni krugovi povezani sa srpskom Vladom.

“Ove organizacije su jednostavno iskoristile pripadnika pokreta “Mlada Bosna”, mlade ljude zanesene idejom o stvaranju nove velike države na Balkanu, koja bi se stvorila oko Srbije i koja bi iznikla na ruševinama Austro-Ugarske Monarhije. U osnovi, mladobosanci su bili srpski nacionalisti, ali taj pojam početkom 20. stoljeća nije imao puno dodirnih tačaka na srpskim nacionalistima s kraja stoljeća. Uglavnom, tajne organizacije srpskih oficira su iskoristile mladobosance i pripremile atentat u Sarajevu, i to je bio prvi čin dugotrajnog procesa manipulacije i tim atentatom i “Mladom Bosnom” u cijelosti”, kazao je Kemberović za AA.

Ubrzo je Austro-Ugarska iskoristila atentat za već pripremljeni obračun sa Srbijom, a manipulacija je nastavljena i kasnije, u doba Jugoslavije sve do današnjih dana.

Najprije su, pojašnjava Kamberović, jugoslavenski komunisti u atentatu vidjeli početak procesa oslobađanja jugoslavenskih naroda koji je vodio stvaranju jugoslavenske države, a krajem 20. stoljeća ta manipulacija je nastavljena kroz aktualiziranje tog čina “na koji se gleda ne u kontekstu početka 20. stoljeća, nego u kontekstu političkih i društvenih kretanja s kraja stoljeća”.

“To što je čin atentata u Sarajevu odveo svijet u veliku katastrofu, i što je izazvao strahovite patnje i razaranja, nije bilo predviđeno u kalkulacijama onih koji su inspirirali ove mlade ljude da naprave tu glupost. Oni, također, nisu predviđali da će Srbija vrlo brzo biti vojnički pregažena i okupirana, a njezina vojska gotovo uništena. Tako su bitke, koje su očekivali srpski oficiri inspirirajući ovaj atentat, završile pogubno po Srbiju. Nagrada koju je za ta stradanja dobila Srbija 1918. kasnije se pokazala kao preveliki zalogaj koga ta zemlja nije mogla progutati.  Možda su upravo to iskustva kojih  neki srpski nacionalisti niti danas nisu dovoljno svjesni”, konstatira profesor Kamberović.

Svesrpski skup na Gazimestanu, nedaleko od glavnog grada Kosova, Prištine, 28. juna 1989. godine, prema realnim procjenama okupio je između 300 i 500 hiljada osoba, dok su srbijanski mediji špekulirali da su se na skupu okupila čak tri miliona ljudi.

Kako je u svojoj “Povijesti Bosne” zapisao ugledni britanski historičar Noel Malcom, skup na Gazimestanu bio je “simbolična prekretnica u povijesti jugoslovenskih zemalja”. U Srbiji se više sedmica prije toga osjećalo nacionalno previranje na svakom koraku. Kosti srpskog kneza Lazara, koji je poginuo u Kosovskoj bitci, prevožene su po bivšoj Jugoslaviji i bile su mjesto hodočašća. Na Gazimestanu su se zajedno prodavale ikone Isusa Krista, cara Lazara i Slobodana Miloševića.

“Šest vijekova poslije, danas, ponovo smo u bitkama i pred bitkama. One nisu oružane, mada ni takve još nisu isključene”.

Takve poruke izazvale su oduševljenje srpskih masa na skupu, dok među stanovnike ostalih dijelova tadašnje Jugoslavije unijele zebnju i strah.

Redovni profesor povijesti na američkom sveučilištu Yale prof. dr. Ivo Banac kazao je za agenciju Anadolija (AA) da je Gazimestan jedan od kamenčića koji su Milošević, i cijela tadašnja srpska vladajuća garnitura, zacrtali.

“Ono što je važno za dalji tijek povijesti, jeste da je Milošević na Gazimestanu najavio i oružane sukobe. To se u ono vrijeme među neupućenima smatralo nemogućim. Međutim, pokazalo se kako je to bilo itekako realno. Oni koji te njegove riječi uzeli ozbiljno, vidjeli što on doista ima u vidu. Ono što je važno, nije sam govor Miloševića, već jedan proces koji je krenuo mnogo ranije, još od Miloševićevog preuzimanja Saveza komunista Srbije. Ideologija u Srbiji je iz jednopartijske, komunističke, prešla na velikosrpsku i nacionalističku”, istakao je Banac.

Prema njemu, opasna ideologija i poruke sa Gazimestana su i danas žive.

Opasna ideologija

“Naravno da ta ideologija živi. Ona je i mnogo starija od Gazimestana i ide u 19. stoljeće. Ona je danas živa, zdrava i žilava, jednako kao i 1989. godine. S tim da smo mi u onoj fazi, što bi rekli, naoružanog primirja. Situacija je drugačija nego prije 23 godine, drugačiji su međunarodni odnosi i okruženje, pa neke stvari u ovom trenutku nisu moguće. Ali, ideologija koja je pokrenula oružane sukobe je živa i ona čeka svoju priliku. Naravno, ta ideologija se manifestira i na druge načine, ne samo oružano. Ona se manifestira svaki dan, kada se vrši pritisak na susjedne zemlje, na Kosovo, Crnu Goro i jedinstvo Bosne i Hercegovine”, kazao je Banac.

Jedan od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca, rahmetli prof. dr. Nijaz Duraković zapisao je u svojoj knjizi “Prevara Bosne” da je dan “D” za početak zla na Balkanu bio upravo Vidovdan 1989. godine. On je naveo da je “masa frenetično aplaudirala Miloševiću” nakon njegove najave da smo “ponovo pred bitkama”, ali da su mudriji političari i analitičari već tada shvatili da Milošević zvecka oružjem i javno prijeti ratom, koji je, pokazalo se, u njegovom štabu seriozno pripreman.

Komentari