Share
OBRAZLOŽENJE DODJELE NAGRADA ŽIRIJA LITERARNOG KONKURSA ZA NAGRADU “ISNAM TALJIĆ”

OBRAZLOŽENJE DODJELE NAGRADA ŽIRIJA LITERARNOG KONKURSA ZA NAGRADU “ISNAM TALJIĆ”

Šesti literarni Natječaj ICC Behar

OBRAZLOŽENJE DODJELE NAGRADA ŽIRIJA LITERARNOG KONKURSA ZA NAGRADU “ISNAM TALJIĆ”

Piše: Ibrahim Osmanbašić

Na Šestom literarnom konkursu za nagradu „Isnam Taljić“ u kategorijama kratka priče, poezija i esej na konkurs je stiglo 55 radova na Bosanskom jeziku i to: a) Kratka priča, 28 radova; b) Poezija, 15 radova; c) Esej, 10 radova.

Žiri je radio u sastavu:

1. Ibrahim Osmanbašić, Sarajevo, BiH – predsjednik žirija

2. Nadija Rebronja, Ph.D. / Novi Pazar, Sandžak, Srbija – član

3. Mehmed Meša Pargan, Ma. / Tuzla, BiH – član

4. Prof. Edip ef. Makić / Grand Rapids, Michigan, USA – član

Žiri je razmotrio sve pristigle radove i odlučio da se za dodjelu nagrade isključivo uzmu u obzir radovi pistigli u kategoriji “kratka priča” a da ove godine nema radovi iz druge dvije kategorije koji ulaze u katgoriju za nagradu.

Odluka žirija o izboru najuspješnijih radova za Šesti literarni konkursa i dodjelu nagrade „Isnam Taljić“ donesena je jednoglasno i glasi:

Prva nagrada (plaketa uz US $1.000):

I)„Šehidski emanet“, MIRNA SMAJIĆ / Zenica, BiH

Druga nagrada (plaketa uz US $700) – djele dva rada:

II/1) „Vidjet ćemo se u Chicagu, ispod crvene jabuke“, MUBINA SALKIĆ / Zenica, BiH

II/2) „Bošnjačko utemeljenje u islamu, sada i zauvjek“, SAFET BERBIĆ / Banovići, BiH

Treća nagrada (plaketa uz US $500) – djele dva rada:

III/1) „Drina u venama“, AMELA ISANOVIĆ / Gothenburg, Švedska

III/2) „U snovidu jedne dove“, KEMAL LJEVAKOVIĆ, Tešanj, BiH

OBRAZLOŽENJE NAGRADA ŽIRIJA:

Prva nagrada (plaketa ($1.000):

„Šehidski emanet“, MIRNA SMAJIĆ

Elegična intonacija priče „Šehidski emanet“ i poenta koja budi bošnjački ponos pri sjećanju na žrtve brutalne agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, ostavlja snažan opći dojam koji u najvećoj mjeri oslikava ciljeve koje je ispred sebe postavio ŠESTI LITERARNI KONKURS ZA NAGRADU “ISNAM TALJIĆ”, te je opredjelio žiri da je proglasi pobjedničkim radom.

Tema priče je, nažalost, veoma rasprostranjeno ratno i postratno iskustvo bošnjačke djece jer su mnogi očevi postali šehidi tokom neravnopravne, ali herojske borbe protiv daleko naoružanijeg neprijatelja koji je na najsvirepiji način uništavao sve pred sobom – ne libeći se da počini i zločine čije posljedice i nakon skoro tri decenije vidimo i duboko osjećamo. U priči je opisano potresno iskustvo ostanka bez babe iz perspektive djeteta koje se bori sa teškom traumom i emotivnim hendikepom. Očeva briga, toplina i ljubav nije moguće da se nadoknadi na bilo koji način, a o čemu priča „Šehidski emanet“ govori kroz neposredno iskustvo djevojčice koja na sve načine pokušava izbjeći suočenje sa istinom. U momentu kada više nije moguće samozavaravanje djevojčica u trenutku spoznaje da njen babo nikada neće doći iz njenih snova – a ona odjedno sazrijeva, raspada se dječiji svijet, te postaje zavjetovana osoba kojoj je životni cilj da svojim uspjehom osvjetla obraz svoga voljenog babe, koji se herojski žrtvovao za njenu budućnost, tako što će nastaviti očevo islamsko opredjeljenje a simbolčno odbaciti druga koja su se se nudila ali su završila ražočarenjem. Spoznaja da Deda Mraz nije babo, u prvom momentu zaboli, ali nakon toga ta spoznaja oslobađa i otvara novu perspektivu i za djevojčicu, a i za čitaoca. Na taj način priča najdirektnije odgovara na temu ovogodišnjeg konkursa.

Sama ideja priče veoma je upečatljiva i inspirativna a svakog onoga ko Bosnu i Islam nose u srcu ne može ostaviti ravnodušnim, te je žiri jednoglasno odlučio da se autorici Mirni Smajić za prvonagrađenu priču „Šehidski emanet“ dodjeli literarna nagrada „Isnam Taljić“. Time Mirna Smajic postaje prvi autor koji je dobio ICC Behar nagardu „Isnam Taljić“.

Druga nagrada (plaketa uz US $700) – djele dva rada:

II/1) „Vidjet ćemo se u Chicagu, ispod crvene jabuke“ / MUBINA SALKIĆ

Potresna priča o neobičnoj sudbini građanina Bosne i Hercegovine koji je kao dijete preživo ratnu golgotu, odškolovao se u Čikagu/SAD-u i vratio se u Vlasenicu, u rodni gradić, da radi kao ljekar.

Dramaturški vrhunac priča dobija nakon saobraćajne nesreće, kada ga kao ljekara na dužnosti pozivaju da hitno interveniše, a što je opisano u priči: „Preda mnom poznato zvjersko lice. On je. Zar je moguće da sudbina na tako okrutan način zatvara krug?! Je li to pravda ili je test čovječnosti?! Zar je moguće da ruke dželata koje su me otrgnule iz naručja moga babe u moje ruke predaju svoje dijete?! Nikad nisam proklinjao. Nikad o osveti razmišljao. Tome me nisu učili.“

Navedini opis je čudesan splet okolnosti i ljudskih sudbina koji tvore jedinstven sociološki kontekst koji postaje moguć samo u Bosni i Hercegovini. Ispod površine nevjerovatnih koincidencija nalaze duboka moralna dilema. Poenta priče je dobro poznata fraza, međutim, u kontekstu ove priče ona dobija grandiozne dimenzije dubine i širine; dobija volumen u značaju kolektivnog bošnjačkog iskustva; te ukazuje na moralnu snagu što Bošnjake uzdiže kontinuirano kroz turbulentnu historiju iznad zvjerstva u visine humanizma: „Teška saobraćajna nesreća usud je koji je zlog doveo pred svoju žrtvu da mu pokaže da mi nismo i nikada nećemo biti isti.“

Dakle, autor uspjeva da kroz dramatičnu sudbinu glavnog lika opiše dvije bitne karakteristike preživljenog rata, a koje se kao posljedice agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu u prenesenom značenju odnose na kompletan Bošnjački narod: a) Zvjerska brutalnost agresora je obuhvaćala i stradanje djece; b) Bošnjaci nisu na zvjerstva koja su im činjena odgovorili istom mjerom već su dostojanstveno stali u odbranu civilizacije kazavši javno – nećemo se osvećivati ali nećemo ni zaboraviti.

Vrijednost priče „Vidjet ćemo se u Chicagu, ispod crvene jabuke“ primarno se ogled u spisteljskom umijeću da u sklopu priče, kao književno-umjetničke izražajne forme, literarno se kreira sadržaj veoma bogat obrtima i sa poentom koja ima simboličnu snagu da kroz individualnu tragediju i moralnu stamenitost predstavi razmjere kolektivnog stradanja i moralne jačine i vitalnosti – pretvarajući bol, tugu i muku u trajni ponos bošnjačkog naroda – što ovu priču čini uspješnom i izuzetnom.

II/2) „Bošnjačko utemeljenje u islamu, sada i zauvjek“, SAFET BERBIĆ

„Bošnjačko utemeljenje u islamu, sada i zauvijek“, – briljantan je prikaz proznog umijeća gdje je naracija maksimalno ukonponovana u kontekst fabule, sa tematskim utemeljenjem u bošnjačkom senzibilitetu. Značajan segment priče predstavlja višegeneracijski kontinuitet u vjerskom odgoju koji se manifestuje kroz prelazak u nasljeđe starog izdanje Kur'ana, a što plete snažnu duhovnu nit koja služi kao životna vodilja. Ova priča još jednom manifestuje izuzetan talenat Bošnjaka za proznu kreaciju, potvrđujeći kolektivno bošnjačko duhovno bogatstvo koje se harmoniziralo sa univerzalnim prirodnim principima i pokazuje osoben karakter u turbulentnim društvenim procesima pod bosanskim nebom.

Treća nagrada (plaketa uz US $500) – djele dva rada:

III/1) „Drina u venama“, AMEL ISNOVIĆ

„Drina u venama“ ima izuzetno poučnu priču o uspjehu Bošnjakinje Nure u Švedskoj, a iza čega stoji čvrsto utemeljenje u islamskoj vjeri i kućnom odgoju, baziran na bošnjačkoj višestoljetnoj tradiciji. Fabula je vrlo jednostavana a čini je kraća pauza Bošnjakinje između radnih obaveza. U trenucima relaksacije evociraju se uspomene na djetinjstvo, odrastanje i vaspitanje, te ulogu i značaj rijeke Drine u životima ljudi koji su nastanjeni duže njenog toka, a koja svojom ljepotom i zanosom na tajnovit način za cijeli život nastavlja žuboriti kroz duhovni svijet onih koji su je zavoljeli i nose u srcu. Priča oslikava duhovnu i emotivna linija Bošnjakinje koja se napajajući sa bistrih i čist izvora svoje vjere i tradicije uspjeva uspješno nosi sa svim životnim izazovima, ma gdje je sudbina odnijela.

III/2) „U snovidu jedne dove“, KEMAL LJEVAKOVIĆ

„U snovidu jedne dove“ je virtuozni spisateljski rad koji na najbolji način prezentuje ljepotu, snagu i širinu bosanskog jezika, ima izuzetnu literarnu vrijednost jer širok narativni spektar sjedinjuje u jedinstven kontekst. U pojedinim dijelovima iskaz prelazi u poetsku prozu iz koje milozvučno provejavaju filozofske misli, zaodenute u sugestivne slike, a što odašilje sjaj mudrost, kao što se prepoznaje u izdvojenom fragmentu: „Vjeruj u išarete što naokolo zrcaju i iskrom zasjaje, vjeruj i slamku kada dodaju i kada duša mastilom prokrvari, i kada rana na srcu stoji i kada ništa po dobru ne ide, i tada spasenje postoji. Vjeruj i kada dušu vade, i tada, život se ne dvoji.“

Dubokomislenost koja uspjeva da zahvati sa dubokih vrela čistu vodu životnog nadahnjuća, zaista, zavređuje da se istakne kao izuzetno vrijedna književna kreacija – ako uz to uspjeva da održi osnovni kontekst i ideju priče. Imajući na umu složenost teme konkursa „Bošnjačko utemeljenje u islamu, sada i zauvijek“, može se konstatovati da rad „U snovidu jedne dove“ u punom smislu neposredno odgovara na prilično zahtjevan literarni izazov. Koncizna prozna refleksija inspirisana islamom i bošnjačkim historijskim iskustvom i tradicije – a što je okvir ovog literarnog konkursa – s tim da izabrana teme je više determinirana duhovnim nego književnim aspektom, tako da se kreativan rad „Usnovidu jedne dove“ može promatrati kao osoben produkt koji opravdava izabrani način kreativne komunikacije sa piscima specifičnog literarnog senzibiliteta.

ODKUPNE NAGRADE

Imajući u vidu kvalitet pristiglih radova na konkurs organizator manifestacije i žiri su se usaglasili da se otkupnom nagradom izdvoji još sedam radova:

1.“Grlica profesora Muradifa N.“ – Dželal Ibraković / Sarajevo, Bosna i Hercegovina

2. „Hasanove papuče“ – Said Šteta / Zenica, Bosna i Hercegovina

3. „Priča o Jusufu“ – Snježana Mulić-Softić / Sarajevo, Bosna i Hercegovina

4. „Prijatelj“ – Amela Halilović / Sarajevo, Bosna i Hercegovina

5. „U potrazi za bajramom“ – Ivan Gaćina / Zadar, Hrvatska

6. „Maslačak“ – Enes Topalović / Bergen, Norway

7. „Abida“ – Erol Hadžialijagić / Novi, Michigan, USA

Zahvaljujemo se svim učesnicima koji su svojim radovima obogatili ovogodišnju manifestacije, a neki od njih bit će dodatno uvršten u zajedniču zbirku koja se priprema.

—————————————————-

Samo jedan rad na engleskom je predložen za odkupnu nagradu od selektora Harisa Alibašića, Ph.D. i Mirsada Kriještorca, Ph.D, koji su razmatrali radove na Eegleskom jeziku. Rad na engleskom jeziku koji je selektiran za odkupnu nagradu je:

„The founding of Bosniaks in Islam, now and forever“, Belmin Krhan / Mostar, BiH.

——————————————————–

Ove godine nije bilo prispjelih radova na njemačkom i na turskom.

———————————————————–

Nagrada za fotografiju će ove godine nositi ime „Nedžab Vučelj“ po našem važnom Bošnjaku koji vrijedno fotografisao i sakupljao znanje, dokumente i fotografije o ljudima i kulturnim znamenitostima Bosne i Hercegovine i Sandžaka.

Od značajnog broja prispjelih fotografije, selektori Šahin Šišić i Alen Hebilović su odabrali tri fotografije za nagrade.

I Drvena Džamija , Samir Zahirović / Tuzla, BiH )

Ova fotografija plijeni atmosferom, boje su izražajne i ukazuju na ljepotu jedne stare džamije koja se uklapa u ambijent komšiluka.

1 dzamija

II Enterijer džamije , / Mehmet Nejat Akar, Ankara, Turska.

Fotografija enterijera džamije, sa lijepom igrom boja, geomatrijskih formi i svjetla. Džamija koja vas zove unutra.

2 dzamija

 

III Dvije džamije i borovi. / Mirza Župljanin, Novi Pazar, Sandžak.

Pojašnjenje o izboru fotografija će biti naknadno objavljeno.

Ovim se naš šesti natječaj završava. Organozator će kontaktirati sve nagrađene pojedinačno i dogovriti se sa njima o pojedinostima oko dodjela nagrada na kraju mjeseca Ramazana.

Organozator smatra da je konkurs ostvario svoju namjeru i zadovoljio očekivanja. Nadamo se da će se naš projekat nastaviti i da će se već od idućeg puta proširiti tekstovima iz drugih krajeva regiona i svijeta gdje Bošnjaci danas žive.

Predsjednik Organizacionog odbora manifestacije:

Mirsad Kriještorac, Ph.D. ICC Behar, Grand Rapids, Michigan, USA

Komentari