Mapa puteva drogeU januaru 2005. godine u stanu Darinke Glamočak u Sarajevu zazvonio je telefon. Nepoznati muškarac je kazao: “Pripazi kome izdaješ stan, jer bi ti kuća mogla odletjeti uzrak”, a potom spustio slušalicu.
Heroin iz Turske
Uznemirena žena, koja je stan u ulici Varaždinska broj 1 nekoliko dana prije iznajmila mladiću koji se predstavio kao student, pozvala je policiju koja u stanu nije pronašla eksploziv, ali jeste 21,3 kilograma heroina skrivenog u ormaru i ispod kreveta. Utvrđeno je da je stan unajmio tada 19-godišnji Zlatan Subašić, učenik Gimnazije Dobrinja.
Subašić je istražiteljima kazao da ga je Jasmin Pačariz, koji je tada, također, imao 19 godina, nagovorio da unajmi stan pod lažnim imenom, predstavljajući se kao student, da bi tamo sakrili heroin dopremljen iz Turske. Nedugo zatim uhapšen je i Pačariz, koji je otkrio sljedeću kariku u krijumčarskom lancu te je u drugom unajmljenom stanu pronađeno još 17,4 kilograma heroina. Prema izjavi koju je dao Pačariz, heroin su u Sarajevo dopremila braća Edin i Admir Džihić, državljani Srbije, porijeklom iz mjesta Sjeverin. Iako su Pačariz i Subašić osuđeni na pet i godinu zatvora, krupne ribe koje su dopremale heroin ostale su van dometa pravosuđa.
Od ovog, iznimno zanimljivog slučaja prošlo je sedam godina i, umjesto da se smanji, trgovina drogom, kako u svom izvještaju Evropskoj uniji navodi Ured za droge i kriminal Ujedinjenih naroda u okviru “Mini Dublin Groupe”, najrašireniji je oblik organiziranog kriminala u našoj zemlji.
Saradnja agencija
BiH, naime, svojim geografskim položajem predstavlja idealan prostor za transport narkotika kao poveznica jugoistočne i zapadne Evrope.
– Jedan krak ide iz Albanije preko Crne Gore u istočnu Hercegovinu, gdje najveći dio krijumčarene droge ide preko južnog dijela BiH. Dalje se distribuira prema Hrvatskoj, a jednim dijelom i u unutrašnjost BiH. Drugi krak ide s područja Turske, Bugarske, Makedonije i Srbije u BiH, čiji je cilj prebacivanje u zemlje EU – kazali su nam u Tužilaštvu BiH, a na osnovu činjenica koje su utvrđene tokom rada na predmetima.
Izvještaj međunarodne grupe pod okriljem UN-a upozorava da je potrebno uskladiti entitetske krivične zakone s državnim te ojačati institucije poput Direkcije za koordinaciju policijskim tijelima, SIPA-e i Granične policije. U Tužilaštvu BiH također su mišljenja da u BiH funkcionira decentraliziran policijski i pravosudni sistem.
– Potrebni su veći napori i jača međusobna saradnja agencija za provođenje zakona kako bi se poboljšala borba protiv trgovine drogom. U protekle dvije godine izvedeno je nekoliko akcija u kojima je učestvovalo više policijskih agencija iz oba entiteta, a u koordinaciji Tužilaštva BiH, što je donijelo pozitivne pomake u poboljšanju saradnje i efikasnijoj borbi protiv ove vrste krivičnih djela – navode iz Tužilaštva.
Cijena droge
Prema izvještaju “Mini Dublin Groupa”, transport droge i oružja kroz BiH pretežno kontroliraju kriminalne grupe porijeklom s Kosova i iz Srbije.
– Oni koriste neefektivan i fragmentiran pravni sistem, korumpiranost u javnom sektoru, neusklađenost u policijskim strukturama i nedostatak specijalizirane opreme u policijskim agencijama kako bi nesmetano obavljali trgovinu drogom. Osnovni problem je da policajci slabo sarađuju preko entitetskih linija, dok kriminalci sarađuju odlično – navedeno je u izvještaju.
Tableta ekstazija tri marke
Cijena droge, kako nam je kazano u Tužilaštvu, različita je. Na crnom tržištu kilogram kokaina košta oko 30.000 eura, dok je cijena heroina nešto niža, a zavisi od čistoće, odnosno kvalitete, trenutne potražnje na tržištu i slično. Gram heroina na ulici, pak, prema izvještaju, košta od 12 do 25 eura, gram marihuane košta od 2,5 do pet eura, kokaina od 50 do 75 eura, dok tableta ekstazija košta od 1,5 do 2,5 eura.
Turković nabavljao drogu iz Crne Gore
Turković: Optužen i za međunarodnu trgovinu heroinom
Zijad Turković, protiv kojeg je u toku postupak u Sudu BiH, prema optužnici je sa Sašom Stjepanovićem, Isljamom Kalenderom i Emirom Zekovićem organizirao međunarodnu trgovinu heroinom, kokainom i ekstazijem na području BiH, Crne Gore, Hrvatske i drugih zemalja Evrope. Trgovinu drogom vršili su od 2005. do septembra 2010. godine. Drogu su nabavljali od svojih prodavača iz Crne Gore i Bijeljine, a potom je dovozili u Sarajevo. Svakih 15 dana isporučivali su i po deset kilograma droge Emiru Hadžiću iz Mostara, koji je kasnije ubijen. Kupci u Hrvatskoj su im bili ubijeni Mithat Mekić, Mario Tolić i drugi. Kupcima u Evropi droga je isporučivana najmanje jednom mjesečno.
Kalkadenac bio organizator
Kalkadenac: Novac mu donosili u Sarajevo
Najmanje 20 pripadnika međunarodne kriminalne organizacije Kemala Kalkadenca koje je italijanska policija uhapsila sredinom aprila ove godine već su istražiteljima priznali da su se bavili krijumčarenjem i preprodajom droge za „big bossa” koji, osim srbijanskog, ima i bh. državljanstvo. Kalkadenac je bio glavni organizator transporta na stotine kilograma heroina i kokaina iz Španije u Italiju, a goleme svote novca od droge kuriri su mu iz Italije donosili u Sarajevo. Prema podacima srbijanske policije, Kalkadenac je rukovodio razgranatom mrežom krijumčara heroina iz Turske, preko Makedonije, Kosova, Srbije i Crne Gore do BiH, i dalje prema državama zapadne Evrope.
Kako je izgrađen hotel „Exclusive”
Zornić: Hotel finansiran novcem od prodaje droge
Tužilaštvo BiH je 16. novembra 2009. godine podiglo optužnicu protiv braće Hamdije Dacića i Harisa Zornića te Ačika Džana i njihovog preduzeća “Majorka” iz Sarajeva zbog sumnje da su oprali oko šest miliona KM te u sarajevskom naselju Rajlovac izgradili hotel “Exclusive”. Sumnja se da je hotel finansiran novcem od prodaje droge. Postupak protiv optuženih još se vodi pred Sudom BiH.