Upozorenje komandanta NATO štaba u Sarajevu Valtera Lorda (Walter) da u BiH ima između 13.000 do 18.000 tona viška oružja, municije i eksploziva te da nema jedinstvene evidencije ponovo je skrenulo pažnju na opasnost od zloupotreba, zbog čega mnogi BiH vide kao tempiranu bombu i mjesto odakle se šverca oružje i esksploziv.
Nedavni nestanak navodeće rakete „fagot“ iz kasarne “Kula 2” u Mrkonjić-Gradu te sumnje u transparentnu kontrolu hiljada tona eksploziva koji je u nadležnosti Civilne zaštite FBiH, na čijem su čelu bivši obavještajci bliski SDA, podgrijali su strahovanja.
Nasuti pijeska
Vještak balističar Berko Zečević za naš list kaže da u BiH postoji veliki broj skladišta naoružanja, odnosno više desetina, dok je perspektivnih lokacija manje od deset.
– Prije nekoliko godina bilo je oko 30.000 tona municije. Problem je što se u skladištima nalaze znatne količine municije kojoj je istekao rok, a, s druge strane, što nemamo potpunu kontrolu nad stanjem u skladištima – kaže Zečević.
On dodaje da određene strukture zbog neznanja i pohlepe ne žele da se uvedu sistemi kontrole kvaliteta municije te da su moguće zloupotrebe zbog izuzetno malog broja ljudi koji čuvaju skladišta. Također, upozorava da nema nadzora ni nad eksplozivom koji je u nadležnosti Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), koji se prikuplja, mahom, prilikom deminiranja. On dodaje da se svaki eksploziv, pa i ovaj, može koristiti u terorističkim aktivnostima.
– Kontrole nisu kvalitetne. Upitajte FUCZ postoje li procedure postupanja s eksplozivom. Postoje neke, ali postoji i mogućnost zloupotreba, jer je kontrola nižeg stepena nego što je u Oružanim snagama. Kada su u pitanju mine, niko ne kontrolira težinu, nego samo broj, odnosno kućišta. Možete izvaditi eksploziv, nasuti nešto unutra, pijeska naprimjer, i ostaje isti broj mina. Postoji niz mogućnosti zloupotrebe – tvrdi Zečević.
Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije (CSS) Denis Hadžović kaže da problema u ovoj oblasti ima, ali i da je resorno ministarstvo u prošloj godini radilo na tome da konačno ustanovi te spiskove, s obzirom na to da postoje neslaganja između onoga što je na papiru i stvarnog stanja. Dodaje i da čuvanje viškova naoružanja predstavlja opterećenje za Oružane snage BiH te da se ugrožava i njihovo funkcioniranje.
– Samim tim, uvjeti u skladištima nisu na adekvatnom nivou. Imamo sreće da nemamo nekakvih većih incidenata koji su se dešavali u Bugarskoj, Albaniji, Srbiji – smatra Hadžović i dodaje da je i prije bilo slučajeva nestanka oružja iz skladišta.
Sekundarne sirovine
Kada su u pitanju oružje i eksploziv koje kontrolira FUCZ, posebno ono koje se prikupi deminiranjem, Hadžović kaže da se pojavio problem prilikom uništavanja, odnosno sa sekundarnom sirovinom – barutom i aluminijem.
– Nastao je problem gdje su završile pare od eksploziva i aluminija te ostalih dijelova. Tu je i problem skladištenja. Tu škripi – kaže Hadžović.
Iz FUCZ-a tvrde da postoje pravila rada
Iz Civilne zaštite FBiH negiraju da ovom institucijom upravljaju paraobavještajne strukture SDA te dodaju da direktor Alija Tihić nikada nije radio s Fikretom Muslimovićem, bivšim kosovcem, danas savjetnikom Bakira Izetbegovića.
– Postoje pravila rada u oblasti uklanjanja i uništavanja NUS-a i deminiranja koja se zovu Standardne operativne procedure, koje odobrava Komisija za deminiranje BiH, a eksploziv i inicijalna sredstva koje FUCZ koristi u uništavanju eksplozivnih sredstava čuvaju se u dva odvojena skladišna prostora koje kontrolira MUP – tvrde u FUCZ-u.